Tampilkan postingan dengan label ELETRICIDADE. Tampilkan semua postingan
Tampilkan postingan dengan label ELETRICIDADE. Tampilkan semua postingan

Minggu, 31 Desember 2017

MODE KONROLA MAKINA NO GERADORES



Loron ba loron no futuru necessidade potencia enerjia eletricidade amenta bebeik, tamba ne'e mak importante iha posibilidade hodi instala Power Plant foun bodik grid "Linya Elektricidade 150 kV" ne'ebe eziste nune'e bele parallelu ho Power Plant seluk.

Failansu husi load sharing entre jerador ida ho jerador seluk bele afeita total blackout, ne'e sei hola parte iha failancu fahe naha Active no Reactive. Se akontece failancu relay bele trip hodi salva jerador nune'e labele hetan estragus.

Load sharing (fahe naha) tenser hanesan entre jerador rua ou liu tan mak konekta bodik bus "Linya elektricidade paralelu" hanesan. Se iha diferencia itoan deit ho voltajen, jerador ida ne'ebe voltajen a'as sei fornece hikas bodik jerador mak ho voltajen ki'ik. Diferencia voltajen iha bus kauza korenti reactive a'as tamba impedancia iha bus bar tun liu ou menus liu.

Iha mode kontrola oioin bodik makina no jeradores. Mode kontrola mak uza, hili tuir operasaun nia presiza mak prepara. Mode kontrola balun bele uza deit bainhira halao operasaun iha island mode no balun bainhira halao operasaun iha grid mode. Active load sharing kontrola husi kontrolador makina no reactive load sharing husi kontrolador jerador. 

Kontrolador makina ho jerador hanaran Generating Set Control ne'ebe bele ajusta ho mode manual no auto. 


1. Mode Kontrolador Makina (Engine Control Modes)

Iha mode subkontrola oin tolu prezenta bodik kontrolador velocidade (Speed Controller) ne'ebe kliente ABB uza liu. Mode kontrola mak uza sei hili separadu tuir idaidak nia situasaun.
Ezemplu, wainhira makina lao iha sistema paralelu, bele mos necessariu atu makina ida lao ho speed droop no seluk iha isochronous mode. Kontrolador makina kontrola fornecementu mina kombustivel bodik makina.

1.1 Speed droop  

Iha kontrola speed droop mode velocidade sei menus tun husi percentajen ida bainhira jerador hetan load husi zero to max. Ne'e providencia (provide) pontu servicu stavel bodik kada load (naha) iha kazu husi operasaun paralelu.


Speed droop reduz velocidade referencia governor haktuir naha amenta (load increases). Principiu husi Speed droop uza husi kontrola makina hotu hotu nudar load sharing baziku ida. Wainhira halao operasaun iha paralelu, makina balun fahe sira naha ho dalan hatuun referencia velocidade internal proporcional hodi hasae naha makina seluk. Speed control ajustadu hodi approxima speed droop 5% husi output governor.


Iha sistema ho speed drop nudar metodu load sharing primariu (main), necessariu tebes atu ativu naha transfere bodik jerador ne'ebe foin konekta paralelu hodi atinji naha hanesan (uniform) ho jeradores hotu. Konekta jerador paraleleu ho sistema speed drop , Generating set control iha posisaun manual, engine control iha posisaun speed drop, generating control iha posisaun voltage drop, mode synchronizer iha manual depois ativu sinkroniza makina iha posisaun start hodi ajusta frekuencia no voltaen jerador husi panel sinkronizasaun to uniforma ho linya busbar direitamente hanehan breaker close iha panel sinkronizasaun.
Molok diskonekta jerador, tenki koresponde ho unloaded (hamenus naha). 

Amenta naha no hamenus naha normalmente automatika performa husi power management system. power management system, konyesidu nudar controlling system (sistema kontrola)jeralmente koreta frekuencia atu elimina kompensadu speed droop, ne'ebe proporcional bodik sistema naha. Power management system performa naha ekilivriu no koresaun frekuencia liu husi ajusta referencia velocidade (speed) makina ida idak. Kontrola sistema tenser labele performa ajustamentu ho intervalu badak ou lais liu husi responde sistema kontrolu. Tamba ne'e, atu atinji load sharing ida kapas liu, importante kontrola ho maneira ida adekuadu.
Se power management system kontinua performa balansu naha no koreksaun bodik frekuencia, tenser inklui karakteristikas tui mai:
  • Tempu entre puls tenser prolonga sufficienti. Depois koreksaun ida bele han tempu 30 segundus molok ajustamentu aktual atinji 95% husi mudansa pontu fixu. Sistema kontrola sei hein maisoumenus 10 -20 segundus molok ajusta puls foun tan.
  • Posibilidade bodik diferensia fahe naha "uneven load" minimu  +/- 2% husi potencia nominal no frekuencia minimum +/- 1%. Signifika, se operasaun frekuencia iha 50 Hz, tolera frekuencia minimu 49.5 no maximu 50.5 Hz.
1.2 True kW Control

True kW control uza especifiku bodik grupu jeradores paralelu. Wainhira paralelu ho grid entre power plant rua ou liu,  power plant balun ajusta iha True kW control no power plant seluk desativa kW control hodi ajusta iha  mode auto ou manual husi Generating Set Control. Iha mode True kW control, control loop nudar true load control loop . Referencia naha sempre limite ho nivel baze naha kW. Se imput mode  husi speed drop ou isocronous mode sharing, naha referencia  sei sai naha primeiru jerador no nivel ida ne'e naha sei amenta bodik referencia kW haktuir valor predefinidu. 
Jerador ne'ebe halao operasaun iha kW mode, presiza ativa uluk "enable" molok sinkroniza iha busbar hodi prevene reverse power. Jerador ho mode kW, referencia velocidade interna kalkula konstante no atualizadu hodi koresponde nivel naha hanesan iha speed drop no mode fahe naha.
Iha mode kW, wainhira mosu ou akontece enable override power management system (woodward) sei nakfilak husi mode kW sai hikas speed drop momentu frekuency iha grid liu husi trip limite definidu tantu a'as ou baixu, maibe se alarma refere hetan rekonyece husi operador atraves monitorizasaun, power management system sei nakfilak husi speed drop sai hikas kW mode nune'e bele salva breaker labele open ho pertubrasaun frekuencia, maibe durasaun rekonyece labele liu husi segundus lima.
Generating Set Control iha posisaun auto atu hasae ou hatun naha liu husi genset active power set point, posisaun manual liu husi speed drop ho increase ou decrease fuel. Operasaun iha mode manual, wainhira responde enable overide ho frekuencia a'as jerador amenta tan naha depois mak husik fila fali, Iha mode Auto wainhira frekuencia a'as direitamente husik naha.

1.3 Isochronous Load Sharing

Wainhira operasaun iha  isochronous mode fahe naha, speed ou velocidade sei regula tuir referencia velocidade, latuir husi nivel naha iha sistema. Ohin loron, power plant foun komunikasaun fahe naha iha mode isochronous liu ona husi bus CAN. CAN konyecidu nudar Rediservicu area komunikasaun "communication area network". Makina hotu hotu interligadu ho LS-CAN, konyecidu nudar fahe naha CAN. Naha relativa husi makina ida monitoriza fali husi makina seluk mak konekta iha systema, kalkuladu naha sistema relativa. Kada unidade kompara nia naha relativa rasik ho naha relativa iha sistema no polariza nia referencia velocidade to'o naha iha sistema busbar hanesan. Naha relativa kalkula bazeia tuir naha jerador.
Fahe naha Isochronous normalmente uza deit wainhira power plant halao operasaun iha mode island. Frekuencia nafatin, laos depende naha. 
Sistema transfere ba'a mode fahe naha  Isochronous husi  mode kontrola loke breaker cirkuitu, mode kontrola speed droop ou mode true kW control se iha enable kontrola Isochronous no status breaker jerador true no komunikasaun LS-CAN saudavel.
Wainhira makina foun adicionadu ba'a sistema, sempre karega neneik iha rediservicu fahe naha uza load sharing ramp. Hanesan mos wainhira makina ida husik naha husi sistema.

2. Mode kontrola jerador (Generator Control Modes)

Ohin loron regulador voltajen automatiku avansado iha mos funsaun seluk husi regulasaun voltajen, bazeia ba'a varius koneksaun,



ABB Unitrol AVR


2.1 Voltage Droop Compensation
Iha mode voltage drop normal, voltajen jerador sei tun wainhira amenta korrente reactive. voltage drop hanesan ho speed drop iha parte makina. Nia diferencia mak iha speed droop reduz frekuencia enkuantu voltage droop reduz voltajen. Kompensasaun droop voltajen ou VDC fahe potencia reactive entre jerador paralelu liu husi bus RS485 entre ragulador voltajen automatika ou AVR. VDC uza protokolu komunikasaun ida propriu especifikadu bodik Unitrol. Wainhira uza VDC, AVR hotu hotu sei halao operasaun iha mode auto. Regulador fahe sira valor liu usi bus RS485 no regulador  seluk uza informasaun ida ne'e hodi kalkula pontu ajusta MVAR media  "average" komum no kompensadu efeitu husi voltage droop nune'e nivel voltajen iha bus bar sei mantein iha purcentu 100. VDC normalmente uza deit iha operasaun mode island. Voltajen konstante, laos dependenti naha.

2.2 Power Factor Control

Mode kontrola power factor mantein potencia jerador iha nivel ajustamentu wainhira paralelu ho grid. AVR kalkula power factor jerador uza sensor voltagen output no kuantidade atual. Depois AVR sei ajusta korente excitation hodi mantein power factor iha pontu ajustamentu. Pontu ajustamentu power factor entre 0.6 lags no 0.6 lead.
Mode kontrola power factor uza iha paralelu ho grid. wainhira uza mode true PF, grid tenser  stavel suficienti hodi mantein voltajen nominal, tamba jerador laativu suporta voltajen. 
AVR ho tipu unitrol, iha PID control algorithm hodi kontrola power factor. 
Mode PF  ho PID control algorithm

2.3 Reactive Load Sharing


Reactive Droop Compensation nudar karakteristika ida bodik droop load sharing iha operasaun jerador paralelu. Iha RDC, parte reactive husi naha jerador kalkula ho regulador uza sentidu voltajen output jerador no kuantidade korente. Depois regulador sei modifika tuir pontu ajusta regulasaun voltajen. Se iha fator potencia unitariu, sei laiha kuaze alterasaun ruma iha voltajen output jerador. Se iha naha inductive voltajen output jerador sei tu'un no se iha naha capacitive, voltajen output jerador sei amenta.

Rabu, 06 Desember 2017

Kondutividade ~ CONDUCTIVITY - TDS

Conductivity/TDS
Kondutividade mak medida ba'a abilidade substansia ida hodi transmite korenti eletrisidade. Kazu sirak hanesan eletrolitiku (electrolytic), sukat husi rasiu densidade atual ho intensidade/forsa kampu eléktriku, kalkula iha siemens kada metru S/m nudar unidade SI no mikromhos kada centimeter [mmho/cm] U.S , Antes hanaran kondutânsia espesífiku. Konversaun mkrosiemens μS = 1000 x mS.

Ita bele kompara husi be'e mos nebe uza masin no laho masin. Absolutamente be mos mak kondutor eletrisidade ida menus liu. Be'e hatudu Kondutividade signifikativu bainhira atualmente masin disolvidu (be'e kontamina ho masin). 

Masin ho naran kompostu kimiku Sódiu Kloretu (sodium chloride) kompostu husi elementu kimiku Na+ no Cl-. Ion pozitivu no negativu husi Sódiu Kloretu maka hanesan meios ida ba'a fluxu korenti eletrisidade. Laos kompostu kimiku Sódiu Kloretu deit maibe kompostu kimiku sira seluk nebe iha ion pozitivu no negativu mos bele hasae medida kondutividade, tan ne'e hanaran jeral TDS.

TDS katak total disolvidu sólidu nudar medida ida husi solusaun total ion nebe maka kontamina iha be'e nia laran ou eletrolitiku. Razaun komparavel entre TDS ho Kondutividade (EC) ho valor pursentu limanulu. EC indika valor transmite kapasidade eletrika nebe hetan husi Metru Eletroniku Kondutividade. TDS (mg/l) = 0.5 x EC (dS/m or mmho/cm) or = 0.5 * 1000 x EC (mS/cm)

Metru Eletroniku Kondutividade uza Sensor elektrika ho voltajen ki'ik atu sukat abilidade eletroliku hodi transmite korenti elektrika. Rezultadu sukat kondutividade kuaze maioria proporsional direitamente ho kuantidade TDS iha be laran.


Hare konteudu kompletu iha pajina Analiza Be'e



Link externa

http://www.stevenswater.com/water_quality_sensors/conductivity_info.html
http://www.lenntech.com/applications/ultrapure/conductivity/water-conductivity.htm#ixzz47luLQr7h

Jumat, 25 Agustus 2017

AUTOMATIKA KONTROLA NIVEL BE'E IHA TANKI ~ Level Switch Control


Bomba ne'ebe uza elektricidade ho motivu bomba be'e, dala ruma bele difikulta ita wainhira ita presiza be'e iha tempu ahi elektricidade mate. Se ita laiha enerjia seluk hodi substitui, rezerva be'e iha tanki nudar solusaun diak liu hodi anticipa problema ida ne'e. Maibe komfortabel liu maka monta AUTOMATIKA KONTROLA NIVEL BE'E hodi nune'e ita laprsiza tan hamoris no hamate bomba wainhira ence be ba tanki. Liu liu ba'a sira ne'ebe okupadu/servicu barak bele poupa imi nia tempu.

Rabu, 22 Februari 2017

Kombinasaun Solar Cell no Redi Eletricidade ho ATS

Kombinasaun Solar cell 'PV' ho Redi Eletricidade
Poupa enerjia no ahi eletricidade mate, nudar razaun fundamentu dezennu diagrama fiu 'wiring diagram' ida ne'e hodi halo kombinasaun servicu entre solar cell ho redi eletricidade. 


Konsumu eletricidade variedade hanesan esplika ona iha metru kWh eletricidade, koresponde ba potencia eletricidade necesariu 'require' loron loron, monta ahi eletricidade ilegal laos solusaun alternativu poupa enerjia, sei iha enerjia alternativu seluk hanesan solar cell, turbina anin no seluk tan, ne'ebe kategoria nudar enerjia livre ka enerjia gratuita ou la sosa ho osan. Kompara ho jerador presiza osan sosa mina kombustivel.  

Enerjia eletrisidade husi loromatan rezerva hela iha bateria no bele utiliza iha tempu kalan ou loron bainhira laiha enerjia husi redi eletrisidade. Diferente ho lampu ou aparellu DC, fonte enerjia konekta direita ho bateria liu husi aparellu dc kontrolador nune'e sistema ida ne'e independenti  ho fornecimentu lainteruptivel. Maibe fornecimentu enerjia eletrisidade ba'a aparellu ho tipu korenti AC sei interompe bainhira laiha sistema ATS ka sinkronizasaun. 

Sistema sinkronizasaun komplikadu tebes no sei ladiskuti iha artikel ida ne'e. Artikel ne'e sei fo info jeral konaba Kombinasaun Solar Cell ho Redi Eletricidade sistema ATS bazeia ba voltajen bateria, timer ka temporizador no mos enerjia husi eletricidade rasik. Aplikasaun voltajen bateria iha sistema ida ne'e uza 12 Volt. Tuir mai ita hare'e karakteristiku sistema ida ne'e.

Karakteristiku 
Bazeia ba imajen diagrama fiu cirkuitu iha leten, ninia karakteristiku hanesan tuir mai;

  • TemporizadorIha tempu loron, disponibiliade loromatan suficienti tebes fornece enerjia, temporizador konekta kontrolador voltajen hodi ativu no dezativu ATS. Tempu kalan temporizador sei dezativu hodi prezerva enerjia iha bateria ba anticipasaun ahi eletrisidade mate iha tempu kalan. Konfigurasaun temporizador depende ba kapacidade bateria,  
  • Kontrolador voltajen husi temporizador,  bainhira temporizador konekta kontrolador voltajen, ATS sei ativu bainhira voltajen bateria menus husi konfigurasaun volt necesariu 'require',  no automatika dezativu inversor hodi prevene karga bateria labele mamuk liu. Inversor sei kontinua mate ka lahalo operasaun molok bateria karega liu husi konfigurasaun volt necesariu 'require' hodi prevene frekuencia demora ligadu no desligadu inversor. Voltajen bateria depende  iha kapasidade karga solar cell 'PV' no konsumu aparellu eletricidade; se iha balanciu  ka ekilibriu, inversor mak sei halao operasaun durante loron tomak to'o temporizador dezativu.
  • Redi Enerjia Eletricidade, Bainhira temporizador diskonekta kontrolador voltajen, ATS sei ativu ho potencia redi eletricidade hodi fornece enerjia ba'a aparellu. Maibe bainhira ahi eletricidade mate ATS sei dezativu no konekta filafali fonte enerjia inversor hodi kontinua fornece enerjia ba aparellu eletricidade liu liu lampu atu fo naroman nafatin iha tempu kalan.

Sistema ida ne'e nia frakeza, iha rekuperasaun enerjia husi grid ka redi eletricidade nakfila a'an ba'a inversor enerjia solar cell nian, tamba inversor presiza kuaze segundu 'second'  3 molok ativu hodi fornece enerjia. Tamba ne'e utiliza nudar sistema UPS ba komputador hodi salva dadus ka dokumentu presiza hamoris inversor antes, nune'e ahi eletrisidade mate inversor prontu kedas fornecimentu enerjia nune komputador lainteruptivel. Frakeza seluktan hare'e ba kapacidade potencia ATS ninia limitasaun korente, karik potencia aparellu eletrisidade ki'ik bele uza relay no amenta kontaktor ba potencia aparellu bo'ot. 

Protesaun voltajen husi kontrolador pv ho valor minimu 10< Volt no masimu 13 Volt, tamba ne'e fornecementu enerjia husi bateria ida hetan 23.1% husi total kapacidade. 

Modelu diagrama seluk tan bele hare'e iha kraik hanesan opsaun ba ita hodi dezennu no aplika iha ita nia uma.

Imajen diagrama fiu tuir mai dezennu uza "Livewire" nudar arkivu konaba sistema ne'ebe hw implementa ka aplika  iha uma hanesan preparasaun atu responde problema enerjia lainteruptivel ho enerjia alternativa PV hodi promove AQUAPHONIC. 

Iha sistema ida nee aparellu kontrola voltajen a'as no menus utiliza kontrolador rua, ida hodi kontrola voltajen a'as no ida fali kontrola low. 
 Imajen diagrama fiu tuir mai dezennu uza "Livewire" hodi prova animasaun korenti sulin husi fiu entre kombinasaun Inverter, Grid/PLN ou Jerador. Diferensia ho imajen diagrama fiu iha leten, sistema ida ne'e utiliza zener dioda rua hodi ativa no desativa relay liu husi Mosfet bainhira voltajen a'as ou menus. Voltajen zener dioda entre bateria 12 volt no 24 volt lahanesan, tenser utiliza tuir aplikasaun voltajen iha terenu. 

Karakteristiku
Iha opsaun tolu utiliza sistema ida ne'e; mode kalan, mode loron no mode standbyMode kalan sei ativa ho LDR bainhira rai hahu nakukun, PLN/GGrid mak sei fornese eneria ba aparellu eletrika hotu no sei karga  bateria hodi prezerva enerjia ba antisipasaun eletrisidade PLN ou Grid mate. Bainhira eletrisidade husi PLN/Grid mate inversor sei automatika moris hodi fornese eneria ho tempu adiadu mais ou menus segundu 4 "ha'at'. Alternativu seluk uza substitui LDR iha sistema ida ne'e bele uza saklar ou temporizador, maibe karik uza saklar presiza ema mak kontrola hodi ativa ba Mode kalan ou Mode loron. 
Mode Loron sei ativa bainhira LulurKoil "RL4" desativa no inversor sei halao operasaun durante loron tomak bazeia ba voltajen bateria.
Bainhira voltajen a'as relay "RL2" sei hamoris inverter ho  input dioda zener "D1" liu husi mosfet N Kanal to voltajen menus mak foin desativa, maibe bainhira voltajen menus relay "RL2 sei hamate inverter liu husi Mosfet N Kanal ho elimina input dioda zener "D2" to'o voltagen a'as mak foin ativa fila fali, no iha faze voltajen menus PLN/Grid mak provizorimente subtitui hodi hein to inversor ativa fila fali. 
Mode Standby utiliza liu liu iha aparellu komputador hodi salva dadus no halo'ot "save" molok taka komputador iha tempu ahi mate. Ativu mode kalan ou loron presiza desativu mode standby, maibe Ativu mode standby tenser ativu mos ho mode kalan hamutuk atu nune'e inversor prontu ona fornece enerjia bainhira ahi/eletrisidade husi PLN/Grid mate.

Karik artikel ida ne'e interesante bele aplika iha ita boot sira nia uma no iha ideas konstrutivu ruma hodi hadia artikel ida ne'e, bele haruka imi nia opiniaun direta mai hau nia dirasaun Email.


Artikel seluk tan klik iha pajina ELETRISIDADE 

Rabu, 18 Januari 2017

Buka hatene rekomendasaun korenti elektrisidade molok monta metru kWh tuir kbi'it ekonomia

A. kWh meter Dijital ~ B. kWh meter Analog

Maluk sira karik ita presiza hatene Amper hira mak necesaria disponivel iha metru kWh hodi fornece ba ita nia sasan eletronika no gastus durante fulan ida hodi sukat ho ita nia kondisaun ekonomia?  Kontinua le'e esplikasaun tuir mai!!!

Aparellu 'device' ou sasan eletronika hotu mak ita sosa, mai kedas ho plaka ki'ik ou autokolante hakerek ninia potencia. Valor ne'e jeralmente expresa ka fo sai ho parametru watts (W) ka iha kilowatt (kW). Kilowatts ida (1 kW) hanesan watts rehun ida (1000 Watts) koresponde aproxima ho kilovolt ampere ida (1kVA), nune'e P(W)=V(Volt).I(Ampere).

Enerjia konsumu 'energy consumption' expresa iha kilowatts horas (kWh). Medida ka parametru ida ne'e koresponde potencia dala 'times' ho utilizasun tempu, E(kWh)=P(W) x t(h). Nune'e, 1kWh koresponde kuantidade enerjia ne'ebe presiza ka necesaria hodi sustenta aparellu ida ho ninia potencia 1000 Watts durante periodu horas ida. Enerjia ida (1 kWh) hanesan kiloJoules rehun tolu resin atus nen  (3600kJ).

kWh mak parametru enerjia, no kw mak parametru potencia 'Power'.


Aparellu eletronika ne'ebe utiliza hodi konta valor konsumu enerjia eletrisidade hanaran prepagu kWh ka metru kWh ho tipu rua; analog no dijital. Metru kWh ne'e monta iha kada konsumidores sira, ho voltajen konstan 'constant', maibe korenti ka ampere (A) limite tuir ida~ida nia necesidade. Aparellu limiti korenti eletrisidade hanaran MCB 'miniature circuit breaker' ho espesifikasaun 2 Amp, 4 amp, 6 amp.

Konsumu eletricidade variadade ho funsaun hanesan:
  • Potencia aparellu instaladu hotu~hotu,
  • Durasaun horas utiliza aparellu
    • Durasaun operasional depende mos klima tamba afeta akecimentu ou rekizitus 'requirements' jeladeira, konjelador 'freezer' ou AC (ar kondicionadu) 
  • Kuantidade ema utiliza aparellu.
Ezemplu kalkula aparellu eletronika nia horas operasaun iha loron ida, hanesan; jeladeira 50 watts ho durasaun 15 horas, panela fos 'rice cooker' 250 watts ho durasaun 4 horasAmpolas 6 x 25 watts = 150 watts ho durasaun 12 horas no aparellu adicional 100 watts ho durasaun 2 horas. Ho dadus hirak ne'e hatudu loron ida konsumu enerjia 3750 Wh ka 3.75 kWh. Se 1 kWh folin $ 0.12 cent, loron ida gastus $ 0.45 cent. Nune fulan ida (loron 28) total gastus hetan $ 12.60 cent.

Bainhira aparellu hotu funsiona, sei aproxima Potencia maximu 550 watt. Nune'e korenti  eletricidade ho voltajen 220 Volt sei hetan 2.5 Ampere. Hare'e ba MCB nia espesifikasaun disponivel iha merkadu,  rekomenda instala 4 ampere hodi fornece total korenti maximu 2.5 Ampere nune potencia aparellu lakauza MCB nakfila 'tripping'

Ida nemak esplikasaun badak maske la perfeitu maibe espera bele sai hanesan referensia hodi kalkula tuir ita nia presiza no kbi'it.
Artikel seluk tan bele klik iha pajina ELETRISIDADE


================================
Reff:
http://www.instalasilistrikrumah.com/daya-listrik-pln-1300watt-atau-1300va/
http://reefiah.com/uploadsall/pdfs/779059106.pdf
http://cabeceirasdebasto.pt/6501
http://servicekulkasdenpasar.com/article/tips-hemat-listrik-pada-kulkas-kulkas-1-pintu-berapa-watt/

Jumat, 19 Agustus 2016

Tanki Elektrisidade ~ Bateria “Battery” no kalkulasaun operasional ho lampu DC




Introdusaun
Molok tama ba'a definisaun bateria, ita sei hare lai ezemplu balun konaba fatin ense be'e iha uma. Fatin ense be'e ho eskalaun ki'ik hanesan jergen, balde, basia no seluk tan. Fatin ense be'e ho eskalaun bo'ot mak tanki. Tanki sempre uza hodi rai no rezerva be'e ne'ebe hetan temporariu, hodi uza fila fali bainhira presiza. Liafuan temporariu hanesan kantika ida hateten nune udan monu rai prepara fatin ba ense, selae nia para o sei laaproveita no o sei esforsu an hodi hetan fila fali nia iha tempu ne'ebe o presiza”. Be'e ne'ebe ense ona iha tanki, atu hotu kleur k lalais depende fila fali ba'a volume tanki. Ho introdusaun ida ne'e espera bele refleta ita nia komprensaun kona ba saida mak BATERIA.

Rabu, 25 Mei 2016

Benefísiu Enerjia eléktrisidade ba'a ema ninia moris ~ Benefits of Electricity Energy For Human Life


Ezemplu benefísiu husi enerjia eléktriku mak hanesan iluminasaun iha tempu kalan. Iha tempu loron maioria lampu hamate tamba loromatan lakan naroman mos leno ita nia helafatin. Ita lapresiza uza tan naroman atrifisial (nebe ita ema kria) atu leno durante tempu loron, tamba loromatan nia roman boot tebes ba'a ita atu hare'e mondu nia furak. 

Selasa, 09 Februari 2016

Klasifikasaun Enerjia ~ Energy Classification

Klasifikasaun Enerjia

Klasifikasaun enerjia bazeia ba'a tipu, formas, Rekursu/fonte no disponibilidade"availability".

A. TIPU ENERJIA
Hafahe ba'a parte jeral rua:
  1. Enerjia transisaun, enerjia nebe'e muda a'an liu husi sistema fronteira ida.
  2. Enerjia armazenada"stored", enerjia nebe'e konserva iha forma nudar massa, no posisaun iha kampu/area forsa

B. FORMAS ENERJIA
Hafahe ba'a parte jeral ne'en:
1. Enerjia Mekanika
Defini nudar enerjia ida nebe'e uza hodi halao movimentu ba'a objeitu ida iha forma transisaun (deslokasaun,mudansa) mak hanaran servisu. Enerjia mekanika halo'ot iha formas enerjia rua, mak enerjia potensial no kinetika. Potensial refere ba'a enerjia husi material spesifiku ho ninia massa iha fatin a'as hetan influensia husi kampu gravitasaun. Enerjia kinetika sukat husi massa objetu/material sorin balun multiplika ho velosidade kuadradu. Formula: EP = mgh ; Ek = 1/2m.v.v