Tampilkan postingan dengan label enjinharia. Tampilkan semua postingan
Tampilkan postingan dengan label enjinharia. Tampilkan semua postingan

Senin, 03 November 2025

Mega Projetu Tasi-Mane LNG ho Refinaria nomos Baze Fornecementu inklui seluk tan

The brightness future for Timor-Leste generation
The brightness future for Timor-Leste generation

Timor-Leste Liquified Natural Gas (TLNG)

(Husi: Teodoro M. Mota)

Saida mak planta LNG?. Plant LNG mak fasilidade nebe harii atu produs, armazena, no halo transferensia ba gas natural iha forma liquidu nebe ho naran Liquified Natural Gas (LNG). LNG mak gas natural nebe nia komponente principal metana (CH4) nebe ho nian temperatura pur volta 162 graus celcius (-260 graus farenheit) no transforma ba faze liquidu. Enjeral planta LNG mak atu likifika gas ba faze liquidu hodi uza ba produtu oin-oin.

Tuir planu governu anterior planta LNG atu hari iha Beasu, maske nune bazea ba evolusaun tempu no konsiderasaun ukun nain nian nune planta LNG muda fali ba Natarbora. Signifika presija investa makas osan hodi hahu halo fali estudu foun, ita kontinua aloka osan $ miliaun ba miliaun hodi halo estudu. Konsultoriu estranjeiru sira hetan lukru bo’ot husi faze estudu ba projeitu nee tamba hetan lisensa kontratu husi entidade relevante. Estudu anterior iha area Beasu nian uja nudar data no referensia maske governu gasta ona osan miliaun ba estudu viabilidade.

Investimentu ba projeitu Tasi Mane nebe kobre projeitu auto estrada Suai-Beasu, Aeroportu Suai, Suai Supply Base, Refinaria ka Petrokimika Betanu, Planta LNG Beasu hahu kedan estudu iha tinan 2008, Governu Timor-Leste aloka ona osan billiaun dollar ba projeitu nee no to'o ohin loron sei iha progresu nian laran. Povu Timor-Leste insiste ba entidade relevante jere didiak nune la bele sakrifika fundu minarai, hala'o estudu tekniku no profunda nune bele asegura rezultadu servisu ka obra nebe kualidade no dura. 

Mega projeitu auto-estrada husi Suai ba Beasu tuir dezenu ninian naruk 30.355 kilometru (KM) no luan 25 metru (M) ho konstrusaun fahe ba faze da-hat (4). Ba faze dahuluk hamutuk 34 KM nebe inagura ona. Kustu ba konstrusaun no supervizaun auto-estrada husi tinan 2012-2017 hamutuk $ 535 milliaun dollar, seidauk inklui kustu sira konaba estudu viabilidade (feasibility study), estudu detailhadu tekniku (detail engineering design), no indemunizasaun ba rai.

Auto-estrada (jalan tol) iha Suai sai nudar referensi nune iha futuru la bele tan akontese, tamba auto-estrada refere to'o ohin loron hetan destroisaun makas tamba rai monu ka rai halai (land slide). Nee signifika presija re-avalia estudu ligadu ho mapamentu rai leten no rai okos, jeomorfolojia, jeotekniku, enjinharia jeolojia, hidrolojia, jeofijika, ekolojia no enjinharia florestal, nune mos presija halo jestaun kontrolu ba projeitu nune futuru la bele tan akontese. 

Planta LNG atu hari iha Beasu ou hari iha Natarbora, importante tulun diversifika ekonomia Timor-Leste nian. Importante mak planta LNG hari iha Timor-Leste (TL) signifika propritaria povu tomak no nasaun TL nian. Maske iha nasaun dezenvolvidu sira hahu ona introdus tranzisaun energia, maibe ba TL minarai no gas sei sai faktor importante ba ekonomia Timor-Leste iha tempu agora no futuru. Timoroan inkluindu governu TL insiste makas pipeline tenke mai TL tamba sei fo benefisiu independente ekonomia.

Fator importante nebe presija tebes tau konsiderasaun molok hari TLNG mak:

I. Fator husi strutura rai: fatin fasilidade planta LNG besik iha tasi presija strutura rai nebe bele retain equipamentus no todan durante tempu naruk purvolta tinan 100 to’o 200, no superfisia rai la bele tun, halai no la bele iha mudansa. Inklui fatin fasilidade LNG tenke hetan asesu diak husi tanker LNG ho nia naruk 300 metru (m) ho tasi nia klean minimu 15 to’o 20 metru nune ro bele destaka. Selesaun fatin atu hari fasilidade planta LNG depende ba medida no montante equipamentus, presija rai ho luan kuaje to’o 1 to'o 3 kilometru kuadradu (km2) nune bele tau sasan no equipamentus mekaniku, tanki akumulasaun gas, storage, jenerator, no equipamentus seluk tan. Fatin ba fasilidade LNG tenke besik ba tasi para hamenus distansia supply gas ba ro tanker. 

II. Fator ambiental ho natureza: gempa bumi, angin topan, badai, tsunami ou inundasaun ho kalamidade seluk iha potensia bele kauja dejastre ba infrastruktura fasilidade planta LNG no pipeline. Ho ida nee, selesaun ba fatin no ambiente hodi hari fasilidade planta LNG tenke hare didiak no hadok husi insidenti Jeofisika nebe ekstrim. Tamba nee presija tebes estudu sensitivitas LNG para hare didiak no hili fatin nebe akurat. Nasaun Timor Leste nia rai tuir seismiku aktivu hela tamba mosu husi lempeng tektonika India-Australia no Eurasia nebee nafatin halai kuaje 7 centi metro (cm) kada anum. 

III. Fator pipeline. Pipeline mak pipa nebee uja hodi transfer gas husi kampu greater sunrise (GS) mai TL ho distansia 233 kilo metro (km) no tasi nia klean 2.800 metru (m). Pipa tenke dejeinu didiak tuir padraun internasional no bele atasi presaun husi tasi ben no tasi klean bele fo impaktu negativu ba tempu no difikulta fundus. Ho ida nee, pipeline tenke buka rute ida nebee besik liu para bele hamenus pipa, tenke dok husi laloran tasi, konstrusaun pipa tenke dok husi area rai nebe fasil monu ka halai. Bainhira determina rute pipeline, presija tebes estudu seismiku, estudu topografiku iha tasi okos ka tasi kidun bain-bain hanaran estudu bathymetric ho objetivu hodi asegura no determina rute pipa no tasi nia klean nebe akurat.

IV. Fator finansiamentu tamba indireitamente sei aumenta tusan ou debe ba TL. Fundu petrolifera (FP) agora dadaun rai iha Banku Federal U.S hela deit $ 18.68 billioens dollars tuir dadus BCTL iha 31 Outubru 2024. Dadus anterior hatudu TL nian debe hamutuk $ 452 millioens hodi konstrui estrada iha teritoriu TL. Iha parte seluk receitas domestika TL nia sei kiik tebes. Dadus hatudu 2018 ita nia receitas domestika kobra deit $ 198 millioens dollar amerikanu. Tamba nee karik orsamentu jeral estadu (OJE) kada anum mak kontinua sa’e to'o $ 2.6 billioens dollars mak estimasaun FP bele hotu iha tinan 8 ou 9 nia laran. 

Tusan sei mai husi tan imprestimu nebee Timor Gap halo hodi investa ba projeitu pipeline no hari fasilidade planta LNG. Ho partisipasaun TL via Timor Gap 56.56% iha kampu GS, TL tenke garante: tusan atu lori pipeline mai TL, tusan selu kompanya operador woodside, kompanya joint venture kompanya Osaka no parseria seluk, inklui fundu kontijensia ba seluk risku tomak 56.56%, fundu manutensaun no ect. Será que ida nemak ita hanaran risku investimentu ba TL?. Se nunee, alternative no dalang stratejiku tuir pratika industria minarai mak governu TL via Timor Gap bele negosia fali ho international oil company (IOC) ruma para investa iha upstream, midstream no downstream nunee bele minimize no share risku. Tuir informasaun husi Timor Gap, governu TL sei evita no la uja fundu petrolifera (FP) nebee agora hela deit ona $ 18.68 billioen dollares nudar oxigeniu ba vida nasaun TL. Enkuantu Timor Gap ho konsultoriu internasional sira presija halo estudu foun nune bele hatene konaba montante final projeitu TLNG hahu husi faze upstream, midstream to’o downstream. 

Fundu investimentu bele mai husi parseria ou debe (loan). Kompanya no partnership mak sei investa engineering, procurement and construction plus finance (EPC plus finance). EPC plus finance signifika kompanya mak sei investa osan no konstrui projeitu intermu investimentu iha pipeline, marine no surface facilities. Kompanya operador, joint venture no Timor Gap bele halo imprestimu hodi halo investimentu no sira sei hetan fali osan wainhira hahu halo produsaun ba kampu Greater Sunrise ho potensia rezerva gas 7.7 tcf (trillion cubic feet) no mina 300 MMbbls kondensadu no LPG. Kompanya sei rekopera osan via profit share, cost recovery (CR), internal rate of return (IRR), ho insentiva seluk.

V.  Fator ambiental. Mega projeitu sei lori impaktu negativu ba ambiental, projeitu nee sei kria potensia ba emisaun karbon ba atmosfir no sei kria material polusaun hanesan hydrogen sulfide (H2S), mina, lisu, be foer no lisu seluk ho kuantidade boot nebee bele estraga kondisaun enviromentu. Ezemplu risku ba biodiversidade no ekolojia tasi nebe akontese iha dezastre Deepwater Horizon mina nakfakar estraga animal no rikusoin iha tasi laran. Husi nee hakarak fo rekomendasaun ba governu: katak presija tenke reve lei konaba Analisis Dampak Lingkungan (AMDAL) no presija dezenvolve modul nebee komprehensivu hodi hala’o AMDAL ba projeitu. 

AMDAL tenke kompostu planu jere eviromentu nebee detailu esplika konaba jere no atuasaun polusaun, jestaun planu ba dejastre no mekanismu hodi kontrola no minimija impaktu negativu tantu kultura no sosial. Objektivu reve lei hodi kontrola polusaun no difini klaru konaba konstraint ou batasan zat-zat polusaun, inklui CO2, gas, no material kimika nebee estraga tasi ben, kualidade be no estruktura rai, inkui isu konaba polusaun sunu gas. Lei mos tenke define klaru sobre dezvantelasaun projeitu depois de perioudu operasaun hodi asegura katak labele husik hela foer, material kimika no poizon sira seluk nebee bele hafoer no estraga rikusoin sira iha teritoriu TL. Rekomendasaun seluk kada lei nebe halo tenke esplika klaru konaba nia sensaun, nunee karik kompanya ou empregador kontra lei bele submete an ba justisa no kumpri tuir lei nebe vigor.

VI. Fator sosial no kultura. Maske projeitu planta LNG no refinaria lori implikasaun pozitivu, maibe nia mos lori impaktu negativu ba povu TL tamba projeitu refere sei fo “ameasa” ba ema sira nebe nain ba rai, fo risku ba sira nia vida loron-loron no bele estraga fatin sagradu nebe reprezenta valor tradisional. Nune, fatin fasilidade planta LNG tenke hadok husi rai nebe protezidu, stratejiku no sensitivu ho rajaun nafatin asegura no konserva enviromentu nebe naturalmente diak, prezervadu, kultura no ekonomia.

Iha parte seluk bainhira mega projeitu nee hahu operasaun, indireitamente sei iha prejensa empregador no kompanya husi estranjeiru nebe sei fo ameasa ba ekonomia lokal hanesan aktividades peskas no agrikultura, no sei hasa’e numeru vulnerabilidade ba sirklu feto, idouzu no labarik foin sa'e. Husi nee hakarak fo rekomendasaun katak direitu ba rai nain no propriadade seluk tenke define klaru, fo rekonesementu no direitu ba rai kada pessoa inklui sistema nain tradisional. Ho ida nee, presija revizaun ba lei konaba rai no lei ba area protejidu. 

Desijaun saida deit konaba fatin mega projeitu tenke hahu uluk konsiderasaun tradisaun no kultura, nune bele prevene impaktu negativu ba projeitu. Tamba nee presija involvimentu aktivu husi sosiadade sivil no lokal. Iha parte seluk, rekerementu kontraktual kompanhia tenke konstitui ho arbitrase nebe sei mosu tamba influensia husi empregador estranjeiru. Empregador husi estranjeiru sira tenke respeitu no valorija valor no kultura lokal, inklui iha obrigasaun tenke hakruk ba tribunal no lei nebe vigor iha TL. Ho ida nee, bele minimize konflitu entre empregador lokal no internasional. Rekomendasaun seluk, entidade governu tenke tau atensaun didiak ba isu jeneru para la bele kria diskriminasaun iha servisu fatin.

VII. Fator seluk mak sei laiha rendementu ba taxa ne’ebe signifikante, dependente maka’as ba industria petrolifera (minarai no gas), kuaze servisu hotu fo ba ema estranjeiru bele prejudika vida sosial no estabilidade, estraga meiu ambiente, muda ema husi sira nia rain-rasik no projeitu sei okupa rai no tasi hodi limite to’os nain no peskadores sira hodi kaer ikan no ect, asidente katastrofiku, violasaun ba diretus humanu no komunidade bele prejudika impresaun seguransa no politika, projetu enklave sei la rekruta ema Timor-oan ka aumenta infrastrutura lokal ka industria. Konsekuensia sira ne’e tipiku tebes ba projetu petroleu iha nasaun barak no akontese nunee. Tamba nee presija antesipa no tenke iha planu integradu hodi kombate risku hirak nee.  

Skenariu hirak temi ona iha leten sei la akontese, depende ba asaun no boa vontade husi entidade nasaun nia tenke involve no partisipa aktivu komesa husi governu, kompanya minarai, lideransa no autoridade lokal, sosidade civil, lideransa adat, igreija, forsa FFDTL, PNTL, no kada individu tenke preparadu kontribui no promove paz, dame, estabilidade no unidade nasional hodi simu no kontribui ba projeitu pipeline, hari fasilidade planta LNG, refinaria no industria derivativa seluk para asegura katak mega projeitu refere sei lori benefisiu no oportunidade boot ba ekonomia TL.

VIII. Fator seguransa no politika externa. Pra-duga katak iha risku seguransa no politika interna no externa karik TL la fahe receitas ho Australia. Maibe tamba TL fahe receitas 20% ou 30% ba Australia tuir akordu fronteira maritima (FM) asina iha 06 marsu 2018. Signifika Australia mos sei tulun diminui impresaun seguransa no politika interna no externa tamba Australia hetan benefisiu nunee sei ajuda hodi halo kontrolasaun no seguransa ba projeitu, fasilidade marina durante vida kampu greater sunrise. Australia sei tulun asegura kontrolasaun iha tasi no fo seguransa util pipeline. Fahe 20% ou 30% ba Australia, tamba konsidera Australia mos nudar rekursu nain tuir regime nebe preve iha akordu FM hodi garantia ratifikasaun ba FM, inklui garante kondisaun equivalente, asegura relasaun bilateral nasaun rua nian, diplomasia, seguransa, politika no futuru koperasaun iha rejiaun nee. 

IX. Fator ba fasilidade marina, pipeline, fasilidades planta LNG no refinaria. Refinaria mak fabrika ou fasilidade industria hodi produs mina ou crude oil sai produtu petroleum nebe bele uja direitamente ou produtu oin-oin nebee sai nesesidade baziku ba industria petrokimika. Produtu refinaria mak gasoline, combustivel diesel, kerosene, elpije, mina nafta, no produtu seluk. Planu anterior refinaria sei hari iha Betanu. Enkuantu suai supply base signifika fatin lojistiku ou apoiu lojistiku ba aktividades industria nebe opera iha teritoriu TL, tantu aktividade industria iha tasi laran nomos iha rai maran. 

Fator ba equipamentus pipeline, fasilidades planta LNG no refinaria signifika katak iha industria mina no gas nafatin hare ba efektividade kustu projeitu (cost effective) no investimentu projeitu to’o tempu naruk. Tamba nee, atividade explorasaun liu-liu identifikasaun ba rezervatoriu minarai no gas (reserve replacement ratio) importante tebes hodi optimiza no garantia kontinuidade operasaun fasilidades planta LNG to’o tempu naruk. Bainhira kampu GS remata produsaun, ita presija tebes iha identifikasaun kampu petroleum seluk hodi subtitui kampu refere, nune hodi asegura kontinuidade operasaun equipamentus no fasilidades planta LNG. 

Tamba rekursu minarai no gas nebe limitadu no hotu sei prejudika equipametus planta LNG sai frujen, barailu, at, ikus mai abandona. Tamba nee bain-bain iha pratika real industria minarai, presija tebes investimentu massiva ba aktividades explorasaun. Aktividades explorasaun signifika aktividades sira nebee ligadu ho buka minarai no gas via survey seismiku 2D ou 3D, nune ikus mai bele produs dadus konaba akumulasaun rikezas rezerva minarai ho gas Timor-Leste nian hodi asegura kontinuidade no sustentabilidades industria petrolifera. 

X. Fator merkadu LNG (demand and bayer market). LNG hetan husi pemampatan no cooling gas natural to’o pontu kiik liu ou due poit ho aproximasaun -160 graus celcius (-260 graus farenheit). Gas natural signifika gas nebee fasil atu sunu, komponentes importante nebee eziste iha natural gas mak husi metana ho volume liu 80%, inklui komponente etana, propane, butane, nitrogen no helium. Produtu helium importante tebes uja ba seitor defeza. Gas natural mosu iha rai nia okos no dala ruma mistura ho mina. Benefisiu husi gas natural mak bele uja hanesan kobustivel no bele produs produtu ou various sasan kimika. Korea, China, Japan, no ect, nudar nasaun importador gas. 

Agora dadaun gas nebe produs iha kampu Bayu Undun supply tuir pipa ba Darwin LNG, depois liquifika molok faan ba Jepan. Merkadu mundial konaba LNG sei kontinua dezenvolve tebes. Tuir data husi BP Statistical Review of World Energy hatudu aktividades komersiu LNG internasional ho montante negosiu hamutuk 211 billioens metru kubiku. Montante ida nee kuaze 7% husi natural gas equivalente nebee konsumu iha global no restu 93% seluk supply tuir pipa ba konsumedor sira. Husi gas natural nebee uja iha mundu, 15,4% mak konsumedor maioria iha nasaun asia-pasifiku no numeru konsumudor kada tinan sempre aumenta 7% (BP Statistical Review of World Energy, 2022). 

Dadus hatudu iha tinan 2020 nasaun Amerika sei sai nasaun terseiru eksportir LNG boot iha mundu tuir Energy Information Administration/EIA. Amerika nia kapasidade eksportasaun LNG liu Malaysia. Maibe iha tinan rua liu Australia ho Qatar mak eksporta LNG boot liu Amerika. Data hatudu exportasaun LNG Amerika atinji 1,94 milliaun kubiku feet kada loron iha tinan 2017. Eksportasaun LNG husi Amerika kuaze ba 25 nasaun. Amerika nia LNG exporta ba nasaun konsumedores: Mexico (20%), Korea Selatan (18%), no China (15%). Iha tinan 2 mai Amerika sei dezenvolve tan projeitu LNG iha Georgia, Louisiana no Texas.

Tuir estudu no prediksaun global 2030 sei iha flooding LNG, tamba nasaun barak mak agora dezenvolve LNG. Nasaun hirak nebee agora LNG makas mak Qatar, Australia, Amerika, Nigeria, Rusia, Norwey, Filipina, Singapore, Indonesia, libya, no ect. Nasaun sira nebee agora presija LNG makas mak Jepan, Korea, Cina, no ect. Iha futuru mak flooding LNG signifika sei iha surplus ba merkadu nunee bele kauza presu LNG la estabil ou monu (BP & Energy Outlook, 2023). Iha parte seluk, nasaun barak agora dezenvolve reservoir uncoventional hanesan coalbed methane (CBM), shale gas, no ect. Hodi responde ba sira nia ekonomia no energia rai laran, nunee sira hahu redus importasaun mina husi nasaun estranjeiru. Iha Amerika agora dadaun sira revitalija ratusan posu mina nebee uluk abandona agora produs hotu hodi responde ba nesesidade energia rai laran. 

Dadus hatudu Amerika nia mina husi shale oil, CBM, no ect bele responde ba Amerika nia nesesidade kobre to'o tinan 100 ba leten. Nunee Amerika agora la depende importasaun mina husi timur tengah, lybia, nigeria no ect. Iha parte seluk nasaun barak agora dezenvolve industria bateria hodi responde ba sira nia nesesidade energia rai laran no hamenus dependensia ba mina. Industria batrea ekonomia kustu baratu, numeru konsumidor barak, kria polusaun ba environmentu ki'ik kompara ho mina no gas. Presija tebes hare didiak isu global no antesipa antes para buka solusaun diak ba dezenvolvimentu mina no gas iha ita nia rai TL.

Enkuantu iha Indonesia investimentu ba LNG dominante liu investimentu ba mina. Indonesia potensia ho rekursu gas natural. Data 2015 hatudu Indonesia nia rezerva provadu gas ou proven reserve total 98 trillion cubic feet (tcf). Iha asia Indonesia sai nasaun rangkin terseiru eksportir LNG depois Australia no Qatar. Indonesia nia LNG mai husi kampu Arun, Bontang no Tangguh. Sira nia LNG faan ba China, Korea selatan, Taiwan, Jepan no ect. Signifika demanda LNG sei massiva. Nasaun barak mak sei presija tebes LNG tamba nesidade no ekonomia rai laran, elektrisidade, transportasaun, gas ba nesesidade uma laran hodi tein, hotel, restaurante, no ect. Inklui nasaun sira eropa mos sai konsumedor ba LNG. Signifika futuru mai presu LNG autentikamente sei sae makas. Nunee nesesidade merkadu LNG sei massiva. 

Hare ba demanda no kresimentu nesesidade LNG fo certeza no posibilija TL hodi produs kampu gas greater sunrise nebe ho potensia rezervatoriu gas 7.7 tcf (trillion cubic feet) no mina 300 MMbbls (kondensadu no LPG) ho kampu gas seluk nebee identifikadu ho rezerva gas produs hodi asegura sustentabilidade receitas ba kofre estadu. Wainhira TL produs ona LNG, ita bele faan ba nasaun seluk, nunee mos bele utilija ba nesesidade rai laran para tulun dudu ekonomia rai laran no redus importasaun gas husi nasaun seluk. Presija intende katak iha industria minarai sempre inherente ho risku, maibe industria nemos mai ho nia metodu rasik hodi identifika risku, mitiga risku hodi optimiza projeitu. Estudu, dadus, konhesementu, siensia no teknolojia nebe sophistikadu sei asegura sucessu ba projeitu pipeline no hari planta LNG iha Timor Leste.

Oportunidade TLNG:

I. Hari planta LNG no refinaria sei kria kampu serbisu ba timor oan barak bele to’o mil ba pozisaun tekniku no non-tekniku. Esperiensia hatudu iha nasaun seluk bele absorve kampu serbisu ba ema hamutuk 12000 tantu ema husi estudu area minarai no non-minarai. 

II. Vantajem ekonomia rai laran: vantajem premeiru mosu kedan wainhira komesa hari konstrusaun ba projeitu, konstrusaun pipeline nebee dada husi tasi laran to’o mai rai maran inklui aktividade seluk. Aktividade hirak nee sei konsume fundus billioens dollar amerikanu. Montante hirak mak ekonomia timor nia sei hetan tulun hadia povu nia moris. Osan ba emprejariu lokal no osan ba empregador timor oan rasik hodi hadia rendimentu iha sira nia moris. Vantajem seluk hetan husi jasa-jasa durante konstrusaun projeitu no sosa sasan husi rekursu lokal. Maneira seluk nebe fasil hodi tulun dudu ekonomia lokal wainhira projeitu hahu mak emprejariu no povu TL prepara hahan no uma ba empregador no kompanya husi estranjeiru hodi aluga ou hola uma, hotel, modo, hahan iha restaurante no nesesidade loron-loron nebee produs no prepara husi negosiu lokal. Ikus mai sei estimula ekonomia rai laran no tulun hadia povu nia moris.

III. Vantajem taxa ba governu: vantajem fijiku nebee hetan husi dezenvolvimentu projeitu mak vantajem taxa. Vantajem taxa mak rendimentu nebee governu TL hetan husi empregador no emprejariu tantu nasional no internasional. Taxa nebee emprejariu no empregador sei selu ba governu, inklui aktividades ekonomia nebee iha posibilidade sei mosu durante periodu konstrusaun no operasaun projeitu. Konsekuensia taxa husi aktividade projeitu upstream no downstream depende kondisaun taxa nebe governu TL prepara. Será que sei kria taxa iha rai laran?, apakah sei halo regulamentu foun konaba taxa ba fasilidade?, no ect.

IV. Benefisiu direita husi mina no gas natural mak bele uja hanesan kombustivel no bele produs produtu ou sasan kimika hanesan pupuk, sepatu, roupa, lem, triplex, tinta, plastiku, roda, bola, CD, tasu, oklu, payung, pasta, mangeira, fiu eletrisidade, fatin cas ahi ou terminal ahi, metro, pinsel, sasan halimar ba labarik kiik, supeita, kadeira, butyl ou fatin mina morin, camera dijital, no ect. Sasan ou equipamentus sira nee hotu produs husi mina no gas natural. Signifika sei hamoris industria no ekonomia husi area nee. 

V. Benefisiu seluk mak bele estimula no garantia sustentabilidade industria petroleum to'o futuru. Fasilidade planta LNG nebee sei harii iha beasu laos deit produs ou likifika gas husi kampu greater sunrise (GS) ho potensia rezervatoriu 7.7 tcf (trillion cubic feet), maibe mos sei produs kampu seluk lokaliza iha tasi Timor identifikadu ho rezervatoriu gas mak kampu gas Chuditch ho rezerva 0.7 tcf, kampu gas Kelp Deep ho estimasaun rezerva 8.4 – 13.6 tcf, no potensia gas em jeral iha teritoriu TL (Fontes informasaun: ANP).

VI. Benefisiu husi profit rezultadu faan mina no gas kampu GS. Komersialidade kampu GS depende ba rezerva mina no gas, presu no demanda gas iha merkadu. Dadus anterior hatudu investimentu kustu ba projeitu ou Capex (capital expenditure); explorasaun, perfurasaun, produsaun, pipeline no fatin prosesamentu produtu ate to'o marketing ou hanaran upstream, midstream no downstream purvolta $ 10.5 billioens to'o 12 billioens dollars. Maibe wainhira hahu halo produsaun inisiu ba kampu GS kustu rekoperasaun nebe sei hetan premeiru bele to'o $ 28 ate $ 54 billioens dollars amerikanu, nunee fo certeza boot ba TL no atrai international oil company (IOC) hodi investa no halo produsaun hodi asegura no sustentabilija fundu petroleum ba jerasaun agora no futuru.

VII. Benefisiu adisional husi planta LNG no refinaria mak uja fasilidades laos deit likifika gas ou produs mina husi rai laran, maibe mos bele importa mina no gas husi nasaun seluk hodi halo prosesamentu molok hodi ba merkadu. 

VIII. Benefisiu intermu fahe produsaun iha kampu greater sunrise (GS). Profit indikator nebee bain-bain uja iha industria minarai mak; net present value (NPV), internal rate of return (IRR), benefit cost ratio (B/C), no payback of time (POT). Kompanya sempre investa wainhira valor IRR boot liu minimum actractive of return (MARR). Analizasaun project economics nudar sasukat ba companya operador, joint venture no host country foti desijaun ba dezenvolvimentu projeitu kampu GS. Ho realijasaun fronteira maritima (FM) hamosu regime espesial foun iha kampu GS, maibe fo vantajem boot ba TL. Tuir akordu FM preve katak pipeline gas mai TL sei fahe rendimentu 70% mai TL no 30% ba Australia. Redimentu husi royalty 10% (5% ba governu no 5% ba kontraktores). Husi 5% ba governu sei fahe tutan ba governu TL no Australia ho percentajem 70%:30%. Enkuantu 5% seluk ba kontraktores. 

Rendimentu seluk TL sei hetan husi investimentu kustu capital. Kustu kapital mak tuir kontratu hare liu ba kustu peskijas hotu nebee hahu husi explorasaun geolojia, seismiku, ou buka minarai no gas husi inisiu to'o hetan petroleum ou deskobre mina no gas. Kustu kapital tuir maneira kontratu nebee iha kuandu wainhira kompanya investa osan ona hodi buka mina no gas, estadu tenke selu 100% hafoin aumenta tan 127% hanesan kreditu investimentu (investment credit ou IC). Nee maneira kontratu uja hodi atrai ekonomikamente ba kontraktores sira hodi halo investementu iha ita nia rai. Ho partisipasaun 56.56% TL nia iha dezenvolvimentu kampu GS, signifika TL mos sei benefisia husi instrumentu IC 100 + 127%. 

IX. Benefisiu regime kontratu iha kampu greater sunrise (GS) depois de Fronteira Maritima (FM). Rendimentu upstream pipeline gas mai TL rejultadu sei fahe 70% ba TL no 30% ba Australia. Downstream exceptu karik IOC ruma hakarak investa entaun konserteja 100% mai TL. Fahe lukru iha kampu GS tuir kontratu sei fahe 50% ba governu (husi 50% nee sei fahe 70% ba TL no 30% ba Australia) no 50% seluk ba kontraktores. Kontratu fahe rezultadu sei aplika mos ba produsaun produtu liquidu no gas iha kampu GS. Nemak lalaok regime kontratu iha kampu GS depois de FM asina. Ho partisipasaun TL iha kampu GS sei hetan benefisiu dobru liu tan ba receitas TL. Rendimentu ba TL iha GS sei mai husi royalty, lukru, impostu, no reimbolsa ba kustu capital, domestic market obligation (DMO) no ect. Enkuantu kompanya sei hetan benefisiu husi profit share, cost recovery (CR), internal rate of return (IRR), no instrumentus fiskal seluk. 

Ikus mai TL mak maioria sei benefisia entermu de fahe rezultadu ou rendimentu, royalty, impostu, reimbolsa kustu kapital 100 + 127%, fornesementu bem servisu 90% sei mai husi TL ou sujeita liu husi TL, fornesementu equipamentus no apoiu lojistika, karantina sei liu husi TL, ikus mai TLNG sei tulun diversifika rendimentu ba estadu, hamosu multiplier effect boot ba ekonomia nasaun, transfer teknolojia, konhesementu, no skills ba jovem no foin sae sira, hamoris investimentu seitor privadu, hamoris investimentu iha area turismu, edukasaun, saude, peskas, agrikultura, hotelaria, infrastruktura, emprendedorismu, no ect. Ikus mai TL 90% sai benefisiariu, liu-liu expanda TL nia ekonomia sai independente no berdikari wainhira pipeline gas mai TL. 

God bless Timor-Leste 🇹🇱🙏.


Referensia:

1. ABC News (2007). “Minister upbeat about Greater Sunrise prospects” 30 May 2007. Asesu iha dia 23 Oktober 2007 di http://www.abc.net.au/news/stories/2007/05/30/1938192.htm

2. Internet web: http://noticias.sapo.tl/portugues/info/artigo/1531899.html

3. Atlantic LNG (2005). “Train Four Starts Up.” Web: http://www.atlanticlng.com/news_releases.aspx

4. Internet web:http://web.anp.tl/ 

5. California Energy Commission. “Liquefied Natural Gas Safety.” Asesu dia 15 Oktober 2007, web:http://www.energy.ca.gov/lng/safety.html

6. Timor Sea Designated Authority (TSDA), (2007). “Expression of Interest called for enhanced oil recovery of Elang-Kakatua-Kakatua North.” Konferense pers nebee anunsia iha dia 3 Oktober 2007. [6] AFP (2003). “Norway’s Statoil gets new boss amid corruption scandal,” 1 November 2003, web: http://www.petroleumworld.com/story2794.htm.

7. Andrews, Edmund L. (2006). “U.S. Royalty Plan to Give Windfall to Oil Companies.” The New York Times, 14 February 2006.

8. Andrews, Edmund L. (2007). “U.S. to Raise Royalty Rates for Oil and Gas Leases in the Gulf.” The New York Times, 10 January 2007.

9. Internet web:http://www.tatoli.tl/2019/05/31-marsu-2019-fundu-pertoleu-sae-ba-biliaun-us1698/

10. ACIL Consulting (2002). “Development Options for Timor Sea Gas: Analysis of Implications for Australia.” Relatoriu konsultan ba governu Northern Territory, Februari 2002.

11. Internet web:https://www.youtube.com/watch?v=mHUb01eKH0E

12. TVTL, GMNTV no Radio (8 Dezembru 2018): “Semináriu nasional kona-ba asuntus relasionadus ho fronteiras marítimas no nia impaktu ba atividades petrolíferas.”, Sentru Konvensaun Dili (CCD). 

13. Abrash, Abigail (2002). “Human Rights Abuses by Freeport in Indonesia” Publika husi RFK Memorial Center for Human Rights, July 2002. Asesu iha dia 24 Oktober 2007 web: http://www.mpi.org.au/…/r…/human_rights_abuse_freeport_indo/

14. ADB (2004). “Power Sector Development Plan for Timor-Leste.” Pacific Department, Asian Development Bank, September 2004, quatasaun numeru husi sektor Investment Plan.

15. TVTL, GMNTV no Radio (8 Janeiru 2019): “Aprezentasaun husi Chefi negosiador, ANPM, Timor Gap ep., kona-ba asuntus relasionadus ho fronteiras marítimas no sosa asoens conocophillips no shell energy.”, Parlamentu Nasional (PN). 

16. Internet web:https://www.facebook.com/TimorSeaBoundary/

17. Atlantic LNG (2007). Web: http://www.atlanticlng.com/

18. Audley-Charles, M.G. (1968). “The Geology of Portuguese Timor.” Memoirs of the Geological Society of London N. 4.

19. Bechtel Corporation. Image on website courtesy of ConocoPhillips Darwin LNG. Asesu dia 24 Oktober 2007. Web: http://www.hydrocarbons-technology.com/…/darwin/darwin3.html

20. BP (2007). “Statistical Review of World Energy, June 2007.” Accessed December 2007 at http://www.bp.com/productlanding.do…

21. Internet web:https://www.timorgap.com/databases/website.nsf/vwall/home

22. Choudry, Aziz (2003). “Blood, Oil, Guns and Bullets.” Znet. Asesu dia 24 Oktober 2007, Web: http://www.countercurrents.org/us-choudry281103.htm

23. Cockcroft, Peter (2007). “Integrated development of Greater Sunrise Gas: The Timor-Leste National Interest Case.” Apresentasi iha Dili, 13 April 2007.

24. ConocoPhillips (2007). “The Darwin LNG Plant – Pioneering Aeroderivative Turbines for LNG Refrigeration Service.” Aprezenta iha oin GE Oil and Gas Conference, Florence Italia, 29-30 Januari 2007. Web: http://lnglicensing.conocophillips.com/…/0B574590-6124-462D… A5F092BC4FC2/0/DarwinLNGGEOilandGasConference.ppt

25. East Timor Land Law Program (2004). “Report on Research Findings, Policy Options and Recommendations for a Law on Land Rights and Land Restitution.” Written by ARD, ho ajuda husi CNIC, Direktora teras no Propriadade RDTL, USAID, Juli 2004.

26. Fay, James A. (2003a). “Model of Spills and Fires from LNG and Oil Tankers” Journal of Hazardous Materials, B96-2003, 171-188, 2003. Abstraksi iha web: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez…

27. Fay, James A. (2003b). “Spills and Fires from LNG Tankers in Fall River (MA).” Asesu dia 10 Desember 2007 di http://www.greenfutures.org/projects/LNG/Fay.html

28. Foss, Michelle M. (2003a). “An Introduction to LNG.” Center for Energy Economics, The University of Texas at Austin, January 2003.

29. Foss, Michelle M. (2003b) “LNG Safety and Security.” Center for Energy Economics, The University of Texas at Austin, October 2003. No Ghazvinian, J. (2007). “Untapped: The Scramble for Africa’s Oil.” Publika husi Harcourt, Inc.

30. Global Witness (2005). “Paying for Protection: The Freeport mine and the Indonesian security forces,” July 2005.

31. Government of India. (2005). “Economic Survey.” Ministry of Finance, 27 February 2005. Asesu dia 13 Desember 2007. Web: http://indiabudget.nic.in/es2005-06/esmain.htm

32. Gusmão, Amandio (2006). “An Overview of Timor-Leste’s Resources.” Direktora Nasional ba Mina dan Gas RDTL.

33. Hightower, M. and Luketa-Hanlin, A. (2006a). “Guidance on Safety and Risk Management of Large Liquefied Natural Gas (LNG) Spills Over Water.” Aprezentasaun PowerPoint, U.S. Department of Energy LNG Forums 2006.

34. Hightower, M., Gritzo, L., Luketa-Hanlin, A., Covan, J., Tieszen, S., Wellman, G., Irwin, M., Kaneshige, M., Melof, B., Morrow, C., Ragland, D. (2006b). “Guidance on Risk Analysis and Safety Implications of a Large Liquefied Natural Gas (LNG) Spill Over Water.” Sandia National Laboratories. Sandia Report SAND2004-6258. Albuquerque, New Mexico 87185 and Livermore, California 94550. Asesu dia 12 Desember 2007 di http://www.fossil.energy.gov/…/stor…/lng/sandia_lng_1204.pdf

35. Hoffman, Nicholas (2007). APrezentasaun no diskusaun iha Meja bundar LNG di Dili, 13 April 2007. No ect.

36. internet web; http://gmntv.tl/en/economia/2019/05/explorasaun-kampu-gs-sei-fo-servisu-ba-timor-oan-10-000/?fbclid=IwAR0gzQUKbZh6zxMHkabdjdZiQSVp5SFc2SKkhTn8HsxbtPrtYSnfKhQZX2g