Selasa, 06 Juni 2017

Lafaek Nanal ~ Lidah Buaya (Aloe Vera)


Lafaek Nanal
Lafaek Nanal ho lian Melayu hanaran Lidah Buaya hahu hatene no utilija husi tinan rihun liuba’a ho razaun tamba iha beneficiu ne'ebe boot.Tuir historia katak sidadaun antigu Egipto nebe hatete ona katak beneficiu aihoris Lafaek Nanal hanesan aihoris ne'ebe bele kura moras oi oin desde tinan 1500 MC. 
Tamba ne’e nasaun antigu Egipto mensiona katak Lafaek Nanal hanesan aihoris ne'ebe moris rohan laek tuir dadus husi peskiza nebe iha hatete katak aihoris Lafaek Nanal hanesan aihoris importante ida husi espesia aihoris 10 nebe koinesidu iha mundo nebe iha potencia ba aumenta hanesan aimoruk no material prima ba industria farmacia no kosmetiku no mos sai hanesan aihan no bebidas ba saude. Laos ba ida ne'e deit maibe iha doutor ida ne'ebe husi Grecia ho naran Dioscordes haktuir katak karik  aihoris Lafaek Nanal iha nia beneficiu no valor boot tebes hanesan bele kura moras balun.

Lafaek Nanal aihoris ne'ebe rezistensia ba inflamasi,fungus,no ajuda procesu hanesan desenvolve selula, iha parte seluk bele mos hatun moras diabetes/ran midar hanesan, kakorok moras, fisul, fu’uk monu, kulit kaskadu no kulit nakloke ho fitar ki’ik. Kontrolu ba presaun ran,no sai hanesan nutrisaun hodi suporta ba ema nebe hetan moras kankru no HIV/AIDS Tuir pesquisador sira katak aihoris ida ne’e konteim substansia esencial hanesan enzim, asidu aminu,mineral, vitamina, polisakarida, no komponente seluk nebe benefisiu ba saude. Historikamente derivasaun aihoris Lafaek nanal hanaran ho lian latina Aloe Vera sai hanesan aihoris tarak mai husi regiaun Afrika

Kriteria Moris
Aihoris Lafaek Nanal hanesan aihoris ida ne'ebe moris iha sub tropiku. Atu hetan produsaun nebe diak maka sei hetan influensia husi faktores sira hanesan rai, klima no be’e altitude
 Rai
Rai hanesan media ou fatin moris aihoris nian hodi dezenvolve nutrient iha rai laran, atu bele aihoris nia abut kaer metin ba rai no bele hetan aihan hanesan bee no nutriente husi rai. geralmente kondisaun rai ne'ebe diak ba aihoris Lafaek Nanal mak rai ne'ebe bokur (subur) rai metan nebe ho nia PH maizumenus 4,5-7,5, aihoris ida ne’e sei latahan moris iha rai nebe bokon liu kresimento nebe diak mak humidade nebe maximu.
 Klima
Lafaek Nanal moris diak se wainhira kuda iha rejiaun ne'ebe udan be'en me'ediu kada tinan  (rata-rata per tahun) 200-400 mm/bulan. Nesesidade ba cresimento aihoris Lafaek Nanal ne'ebe diak maka ni'ivel umidade. Aihoris ida ne’e labele moris iha fatin ne'ebe intensidade loron matan makas (100%), intensidade nebe naton mak 40-60%, Temperatura maka 20-30°C.
 Be
Be hanesan fator importante ida ba aihoris hotu especial ba aihoris Lafaek Nanal tamba liu husi be mak aihoris nia abut desenvolve nutrient iha rai laran ho diak bele fahe aihan ba parte aihoris nian hodi nune bele fo produsaun diak. Necesidade udan been ba aihoris ida ne mak 1000-3000 mm/tinan
 Altitude
Ai-horis Lafaek Nanal atu moris diak tenki iha kondisaun altitude nebe maka diak atu ai-horis adapta an ba maka 5 m-1200 m nivel husi superfi'icie tasi. No ida ne'ebe ideal liu mak 100-500 m nivel husi tasi.

Utilidade Aihoris
Lafaek Nanal hanesan aihoris ida koinnesidu iha Timor Leste, sai hanesan mos aihoris ida ne'ebe bele kura moras, saude kulit no fu'uk. beneficiu aihoris Lafaek Nanal ba dahuluk maka ita hetan ho kategoria hanesan aimoruk ne'ebe bele halo tratamentu ba'a ema nia isin lolon tantu moras iha parte liur no laran. sekarik ita uja tuir lolos mak sei hetan kura ba iha moras hanesan tuir mai ne’e :
 Alkalizasaun Isin
 Tratamentu kardiovascular (Moras fuan)
 Kura moras Diabetes
 Kura Kanek
 Hasai veneno iha ita nia isin / detokcifikasaun
 Sistema Imunidade Isin, Hatu'un Isin, Vitamina no mineral, aminoidus 'azidu amino', Inflamasaun.
Iha fatin seluk mos aihoris Lafaek Nanal bele utilija sai :
 Hadia Fuuk ( Ba feto)
 Pomada kose ba fuuk (Ba Mane)
 Halakon Berbulha
 Halakon isin nebe metan

Aimoruk Tradicional husi aihoris Lafaek Nanal (Aloe Vera) :
1. Alkalinizasaun Isin
Alkali isin mak prosesu ida nebe preserva risku moras acidu nebe iha isin lolon. Aihan ne'ebe ita konsumo ninia konteudu asidu Idealmente mak 20%, no aihan ne'ebe laiha konteudu asidu jeralmente 80%.  Jus Lafaek nanal nudar bebidas alkalinus. Konsumu Jus ne'e bele ajuda alkalinizasaun hahan iha ita nia isin ou fo balansu ba aihan asidu mak ita konsumu. 
2. Tratamentu kardiovascular (Moras fuan)
Moras fuan hanesan problema nebe perigozu tebes ba ema nebe sirkulasaun raan iha isin lolon lao la normal .Tuir peskiza balun hatete katak wainhira me'edikus injeta extraktu aloe vera ba ran, ho lalais tebes reforca kapacidade difusaun celula ran mean no transportasaun oxije'eniu . Aihoris ne iha ninia nutrisaun ne'ebe bele regula tensaun alta ou presaun ran, hasae oksijenasaun ran atu sirkula ho diak, hatu'un kolesterol nune'e ran bele likuidu liu tan.
3. Kura moras Ran midar (Diabetes)
Benefi'iciu Konsumu aihoris Lafaek Nanal ho maneira diak sei ajuda hatun moras ran midar. Razaun Lafaek nanal iha Lectin, Mannans no Anthraquinones.
Metodu hanesan hoban Lafaek Nanal ne'ebe hasai ona nia tarak no tau ho be’e manas kopu tolu, liu minotu 10 bele hasai rai hela to malirin, bele hemu dala tolu itoan itoan kada loron
4. Kura Kanek
Atu halao kurativu ba moras kanek nebe ki’ik no kman bele kose nia kulit laran ba kanek no bele kose mos ba kanek seluk hanesan ahi han, liu loron rua ka tolu kanek bele rekopera fali hanesan baibain. Hamenus ko'or kontusaun tamba, hatu'un moras tamba dorus, hamenus estraga célula mak kauza husi konjelamentu 'Frostbite'.
5. Halakon Veneno nebe iha ita nia isin
Aihoris ne'e hanesan mo’os aihoris ne'ebe konteim gelatin barak, gelatin mak mikroba ida ne'ebe iha nia funsaun atu absorve veneno nebe iha ita nia kulit hamotuk ho foer, se karik ita konsumo barak mak wainhira ita kosar liu oras balun sente isin todan.
Jus Lafaek nanal hanesan opsaun natural ba'a prosesu desintoxikasaun ou hasai beneno husi isin tamba ita ema nia maneira moris lasaudavel hanesan fuma, junk food, estres no polusaun, presiza hamos beneno oioin hirak ne'e(junk food nudar Aihan ne'ebe ho valor nutricioal ki'ik, baibain produz ba'a forma merenda ou hahan bukae maka ita han direta laho'o preparasaun ruma).  Lafaek nanal bele minimiza depresaun, estres no redus beneno tamba iha elementu vitamina no mineral barak. 

Beneficiu seluk ne'ebe bele uja bodik fiar an mak hanesan :
1. Hadia Fuuk ( Ba feto)
Tuir tratamentu fu’uk nebe diak bele utilija aihoris Lafaek Nanal  ne'ebe besik iha ita nia hela fatin atu hodi hadia kresimentu fu’uk sai diak liu tan no bele mos hodi halakon kaspa nebe iha, bele mos uja hanesan kondicioner nune fu’uk sai mamar.
 Metodu hanesan: Fase tiha fu’uk, no foti nia tahan nebe tuan no mahar fase tia,
tuir mai loke nia kulit ho tudik nebe kroat no kose isin nebe iha laran ba ita nia
kulit fu’uk iha loron ida dala rua dader no loraik.
2. Pomada kose ba fuuk (Ba Mane)
Bain hira ita kolen atu tesi beibeik fu’uk lalika tan tesi fu’uk ita bele kose deit kreme nune ita nia fu’uk bele nafatin furak no kaber no seguru liu. Lafaek Nanal  sei sei haforsa nafatin ita atu fiar an iha tempu nebe deit.
3. Halakon Berbulha
Berbulha hanesan sintoma ida nebe baibain mosu iha ema nebe idade adulto, sei mosu kafuak no tasak iha ita nia isin liu liu parte oin (hasan, ren too, timir).iha metodu nebe simples atu bele halakon.Metodu hanesan bainhira ita la sai ba fatin ida, foti tahan ida fahe ba rua loke nia kulit kose nia been ba oin nebe mosu berbullha bainhira liu ona 15 minotus precisa fase oin ho be nebe mos tamba nia I’is bo’ot.
4. Halakon isin nebe metan
Tuir ita bo’ot sira isin nebe metan liu liu ba oin ba problema ne mosu tamba iha falhansu kosmetika ka’a fitar berbulha nian nebe tuan iha lalaok nebe simples no natural.
Metodu : antes atu hamos ita nia oin atu sai mos, foti Lafaek Nanal  nia isin, hotu tiha hamos nia isin nebe iha kulit no prepara ba tempu dader no lokraik durasaun 30 minutes .depois ida ne fase fila fali ita nia oin garante katak ita nia oin sei sai kaber no mutin fali hanesan baibain.

Oportunidade no Desafiu ba Kultivasaun Aimoruk Tradisoinal
Timor Leste sai hanesan nasaun nebe rikusoin barak teb-tebes, liu-liu ba rekursu naturais nudar nasaun nebe iha potensialidade liu ba aimoruk tradisional. Aihoris atus ba atus nebe mak toman kultura timor nian nebe hahu husi beiala sira to agora dadauk sei fiar nafatin katak iha duni nia beneficiu hodi kura moras oioin. Aleimde ida ne'e iha parte seluk mos aihoris tradicional mos utilija sai hanesan material prima ba kosmetiku tuir sistema modern uja ho metodu nebe manual
 Oportunidade mak hanesan :
1. Timor leste hanesan nasaun ida nebe iha nia potensial boot tebes iha seitor agrikula ne duni rai barak mak sei abandona.
2. Ema nebe hela iha areas remotas barak liu maka konsumo aimoruk tradiciional nebe sira hatene.
3. Ema hotu agora prefere liu halo tos iha area nebe besik iha uma, iha baliza luto, no kuda aihoris oi-oin specialmente aimoruk tradicional.
 Desafiu mak Hanesan :
1. Agrikultor sira seidauk iha koinesimentu nebe klean atu oinsa desenvolve aimoruk tradicional hanesan Lafaek Nanal oinsa bele transforma tuir sistema nebe mak diak.
2. Ita nia Recursus humanus sei menus mak sai hanesan problema nebe maka bot ba ema hotu, no agrikultor sira komeca menus ba beibeik tamba maioria hetan subsidiu husi governu.
3. Laiha dalan atu desenvolve sira nia hanoin no objectivu mesmo iha timor iha ona balun maibe seidauk atinge 100%.
=====Remata=====

Konteudu seluk tan ho kategoria hanesan bele hare'e iha Pajina Aimoruk Timor


Reff:
http://manfaat.co.id/manfaat-lidah-buaya

Kamis, 18 Mei 2017

Oil Trap System ~ Sistema interceptor Oliu

Oliu Interceptor

Ohin loron semak lahatene lubrifikante ou kombusti'ivel?? makina, kareta, jerador, tantu iha uma kain, oficina automotivu, industria ki'ik ka industria bo'ot integradu tebes. Signifika ita la elimina, tamba ne'e preciza uza ho resposabilidade atu nune'e bele prevene impaktu negativu iha ambienti. 

Artikel ida ne'e sei limite razaun fundamentu husi impaktu ne'e rasik, fluidu emulsaun mak sistema ida ne'e labele haketak no sei fokaliza liu iha maneira prevensaun  ho sistema Interceptor Oliu.

Sistema interceptor oliu signifika satan oliu, nudar dispozitivu separasaun gravidade ida projetadu hodi haketak, satan ka hapara oli ou kombusti'ivel foer no suspensaun so'olidus husi be'e residus molok sulin ou soe sai ba'a ambienti. 

Maneira servisu separador bazeia ba'a diferensa gravidade especi'ifika entre oliu, kombusti'ivel, be'e no solidu ho komparativu:

*___Oliu(F1)<Be'e(F2)<Solidu (F3)__*


Hare'e ba'a komparativu no imajen iha leten; fluidu ne'ebe tama iha tanki etapa primeiru liu husi Kanu P1; Solidu (F3) sei tun ba'a okos nudar sedimentu, Oliu(F1) haketak a'an ba'a leten no Be'e(F2) mantein iha klaran entre oliu ho solidu; Be'e(F2) sei kontinua halao separasaun iha tanki segundu liu husi Kanu P2 ho maneira servisu hanesan tanki primeiru; Ikus liu Be'e(F2) sei diskarga ba'a ambienti liu husi Kanu P3 ho seguru. Oliu no Solidu sei hela metin iha tanki#1 no tanki#2 nune'e bele soe sai iha fatin ne'ebe detemina. Tanki konekta se'eri no nia kuantidade amenta diak liu tan 


Velocidade  fluidu haketak malu ho fluidu seluk bazeia ba densidade, dimensaun no propriedade, bele defini ho prinsipiu lei Stokes

Ita bo'ot sira karik iha interese atu promove Interceptor Oliu ~ Oil Trap, bele hakat ba TOYOTA Auto Timor Leste Comoro Dili, hodi hare'e rasik no halo estudu komparativu molok aplika ou tau iha pratika.


++++++++++Remata++++++++++
Artikel seluk tan ho kategoria hanesan bele hare'e iha pajina Ambienti



Reff:
https://en.wikipedia.org/wiki/Stokes%27_law
https://en.wikipedia.org/wiki/API_oil%E2%80%93water_separator
http://www.busybsepticservice.com/grease-trap.html

Jumat, 24 Maret 2017

Analize SWOT


Fasilita husi Maun Jaquelino


Trasa planu negociu ou atividades seluk bele sai tarefa ou servicu ida ne'ebe dificil tamba komplikadu ho modelu ne'ebe existi. Matriz SWOT ou FOFA iha lian tetum, bele sai hanesan instrumentu diak ida hodi hari'i ita nia planeamentu.


Analize SWOT mak liafuan akronimu 'habadak liafuan' ida husi lian Ingles strengths Forsa, weaknesses Frakeza, opportunities Oportunidade, and threats Ameasa; nudar metodu estruturadu planeamentu ne'ebe avalia elementu haat refere husi organizasaun ida, projetu no negociu. SWOT mos bele realiza ka implementa ba'a empreza, produtu, fatin, industria ou ema. Nune'e mos involve objetivu espscifiku husi negociu ou projetu no identifika fatores internu no externu ne'ebe mak favoravel no lafavoravel hodi atinji objetivu refere. Forsa ho frakeza foka liu ba fator internu no oportunidade ho ameasa foka liu ba fator externu

FORSA nudar forma pozitivu internal iha konkorencia, konnecimentu, fasilidade, rendimentu, rekursu, performa no etika servicu, 

FRAKEZA nudar disvantajen husi ita nia negociu. Gasta tempu hodi hanoin no tetu didiak atu detekta no laiha ema ida hare'e ou vistu molok ne'e. Tamba ne'e, etapa ida ne'e importante tebes presiza sinceridade. Pergunta hodi analiza FORSA nudar matadalan diak atu deteta FRAKEZA.

OPORTUNIDADE nudar buat hotu ne'ebe ho forma pozitivu mak fo influencia ba ita nia negociu, programa ka planu. Asaun governamental iha setor balun, indikasaun ekonomia, exemplu bele influencia diretamente performa merkadu ita nia negociu.


AMEASA nudar forsa externa negativa ne'ebe influencia ita nia negociu. Nia tenser tratadu nafatin ho koidadu tebes, tamba bele prejudika tantu estratejia mos rezultadu husi negociu. Analiza ekonomia, social, demografiku politiku no koko halo projesaun fatores hira mak bele prejudika ita nia negociu. Nia objetivu hodi dezenvolve asaun nune bele minimiza impaktu ameasa iha negociu. 

Analiza hirak ne'e importante hodi kria planejamentu atuasaun negociu ou prgrama servicu ida husi maneira ida ne'ebe fasil liu ba ema individual, organizasaun ou kompannia.

Ezemplu Analiza SWOT ho topiku "HAU NIA RELASAUN DOMIN"

FORSA: Iha ona servisu 
OPORTUNIDADE: Inan aman fatin rua husi feto mane konkorda ou apoiu 
FRAKEZA: Tua ten, fuma dor ou Joga dor 
AMEASA: Ita nia noivu ou noiva ema barak mos gosta hela ka interven hela deit,

Ita nia desizaun sei bazeia ba dadus hirak deskobre iha leten. Iha ona servisu nudar parte forsa mai ita hodi hari'i uma kain tantu servisu hanesan agrikultor, polisia, peskador ou funcionariu, tamba resposabilidade famlia nian bele garante. Fator determinante ida hodi forma uma kain mos lases husi konkordansia ina aman, selae bele difikulta liuliu hare'e husi parte relijiaun familia sei lamoris haksolok. Tamba ne'e konkordansia husi inan aman nudar Oportunidade osan mean ba ita atu hari'i uma kain. Buat balun ita presiza hadia hodi bele mantein ita nia relasaun domin ka uma kain mak parte frakeza ne'ebe ita nia noivu (noiva) lagosta ka lasatifas hanesan ten ten no dor dor hirak ne'e nune'e labele prejudika ekonomia uma laran ho salariu ka rendimentu minimu. Tantu feto ka mane konserteza lakohi lakon ema ne'ebe sira hadomi, tamba ne'e se noivu ou noiva ema seluk gosta no interven hela deit no ita rasik pasa ona kriteria tolu liu ba (forsa,oportunidade no frakeza),  solusaun  mak hari'i uma kain atu moris hamutuk no  diak liu tan mak simu sakramentu ou kesi ho kuda talin hodi mimimiza risku fahe malu. 

Konteudu seluk tan bele hare'e iha pajina ORGANIZASAUN

===================================
COPAS:
https://en.wikipedia.org/wiki/SWOT_analysis
http://www.deskcoworking.com.br/aprenda-a-analisar-as-forcas-fraquezas-oportunidades-e-ameacas-da-sua-empresa/

Rabu, 22 Februari 2017

Kombinasaun Solar Cell no Redi Eletricidade ho ATS

Kombinasaun Solar cell 'PV' ho Redi Eletricidade
Poupa enerjia no ahi eletricidade mate, nudar razaun fundamentu dezennu diagrama fiu 'wiring diagram' ida ne'e hodi halo kombinasaun servicu entre solar cell ho redi eletricidade. 


Konsumu eletricidade variedade hanesan esplika ona iha metru kWh eletricidade, koresponde ba potencia eletricidade necesariu 'require' loron loron, monta ahi eletricidade ilegal laos solusaun alternativu poupa enerjia, sei iha enerjia alternativu seluk hanesan solar cell, turbina anin no seluk tan, ne'ebe kategoria nudar enerjia livre ka enerjia gratuita ou la sosa ho osan. Kompara ho jerador presiza osan sosa mina kombustivel.  

Enerjia eletrisidade husi loromatan rezerva hela iha bateria no bele utiliza iha tempu kalan ou loron bainhira laiha enerjia husi redi eletrisidade. Diferente ho lampu ou aparellu DC, fonte enerjia konekta direita ho bateria liu husi aparellu dc kontrolador nune'e sistema ida ne'e independenti  ho fornecimentu lainteruptivel. Maibe fornecimentu enerjia eletrisidade ba'a aparellu ho tipu korenti AC sei interompe bainhira laiha sistema ATS ka sinkronizasaun. 

Sistema sinkronizasaun komplikadu tebes no sei ladiskuti iha artikel ida ne'e. Artikel ne'e sei fo info jeral konaba Kombinasaun Solar Cell ho Redi Eletricidade sistema ATS bazeia ba voltajen bateria, timer ka temporizador no mos enerjia husi eletricidade rasik. Aplikasaun voltajen bateria iha sistema ida ne'e uza 12 Volt. Tuir mai ita hare'e karakteristiku sistema ida ne'e.

Karakteristiku 
Bazeia ba imajen diagrama fiu cirkuitu iha leten, ninia karakteristiku hanesan tuir mai;

  • TemporizadorIha tempu loron, disponibiliade loromatan suficienti tebes fornece enerjia, temporizador konekta kontrolador voltajen hodi ativu no dezativu ATS. Tempu kalan temporizador sei dezativu hodi prezerva enerjia iha bateria ba anticipasaun ahi eletrisidade mate iha tempu kalan. Konfigurasaun temporizador depende ba kapacidade bateria,  
  • Kontrolador voltajen husi temporizador,  bainhira temporizador konekta kontrolador voltajen, ATS sei ativu bainhira voltajen bateria menus husi konfigurasaun volt necesariu 'require',  no automatika dezativu inversor hodi prevene karga bateria labele mamuk liu. Inversor sei kontinua mate ka lahalo operasaun molok bateria karega liu husi konfigurasaun volt necesariu 'require' hodi prevene frekuencia demora ligadu no desligadu inversor. Voltajen bateria depende  iha kapasidade karga solar cell 'PV' no konsumu aparellu eletricidade; se iha balanciu  ka ekilibriu, inversor mak sei halao operasaun durante loron tomak to'o temporizador dezativu.
  • Redi Enerjia Eletricidade, Bainhira temporizador diskonekta kontrolador voltajen, ATS sei ativu ho potencia redi eletricidade hodi fornece enerjia ba'a aparellu. Maibe bainhira ahi eletricidade mate ATS sei dezativu no konekta filafali fonte enerjia inversor hodi kontinua fornece enerjia ba aparellu eletricidade liu liu lampu atu fo naroman nafatin iha tempu kalan.

Sistema ida ne'e nia frakeza, iha rekuperasaun enerjia husi grid ka redi eletricidade nakfila a'an ba'a inversor enerjia solar cell nian, tamba inversor presiza kuaze segundu 'second'  3 molok ativu hodi fornece enerjia. Tamba ne'e utiliza nudar sistema UPS ba komputador hodi salva dadus ka dokumentu presiza hamoris inversor antes, nune'e ahi eletrisidade mate inversor prontu kedas fornecimentu enerjia nune komputador lainteruptivel. Frakeza seluktan hare'e ba kapacidade potencia ATS ninia limitasaun korente, karik potencia aparellu eletrisidade ki'ik bele uza relay no amenta kontaktor ba potencia aparellu bo'ot. 

Protesaun voltajen husi kontrolador pv ho valor minimu 10< Volt no masimu 13 Volt, tamba ne'e fornecementu enerjia husi bateria ida hetan 23.1% husi total kapacidade. 

Modelu diagrama seluk tan bele hare'e iha kraik hanesan opsaun ba ita hodi dezennu no aplika iha ita nia uma.

Imajen diagrama fiu tuir mai dezennu uza "Livewire" nudar arkivu konaba sistema ne'ebe hw implementa ka aplika  iha uma hanesan preparasaun atu responde problema enerjia lainteruptivel ho enerjia alternativa PV hodi promove AQUAPHONIC. 

Iha sistema ida nee aparellu kontrola voltajen a'as no menus utiliza kontrolador rua, ida hodi kontrola voltajen a'as no ida fali kontrola low. 
 Imajen diagrama fiu tuir mai dezennu uza "Livewire" hodi prova animasaun korenti sulin husi fiu entre kombinasaun Inverter, Grid/PLN ou Jerador. Diferensia ho imajen diagrama fiu iha leten, sistema ida ne'e utiliza zener dioda rua hodi ativa no desativa relay liu husi Mosfet bainhira voltajen a'as ou menus. Voltajen zener dioda entre bateria 12 volt no 24 volt lahanesan, tenser utiliza tuir aplikasaun voltajen iha terenu. 

Karakteristiku
Iha opsaun tolu utiliza sistema ida ne'e; mode kalan, mode loron no mode standbyMode kalan sei ativa ho LDR bainhira rai hahu nakukun, PLN/GGrid mak sei fornese eneria ba aparellu eletrika hotu no sei karga  bateria hodi prezerva enerjia ba antisipasaun eletrisidade PLN ou Grid mate. Bainhira eletrisidade husi PLN/Grid mate inversor sei automatika moris hodi fornese eneria ho tempu adiadu mais ou menus segundu 4 "ha'at'. Alternativu seluk uza substitui LDR iha sistema ida ne'e bele uza saklar ou temporizador, maibe karik uza saklar presiza ema mak kontrola hodi ativa ba Mode kalan ou Mode loron. 
Mode Loron sei ativa bainhira LulurKoil "RL4" desativa no inversor sei halao operasaun durante loron tomak bazeia ba voltajen bateria.
Bainhira voltajen a'as relay "RL2" sei hamoris inverter ho  input dioda zener "D1" liu husi mosfet N Kanal to voltajen menus mak foin desativa, maibe bainhira voltajen menus relay "RL2 sei hamate inverter liu husi Mosfet N Kanal ho elimina input dioda zener "D2" to'o voltagen a'as mak foin ativa fila fali, no iha faze voltajen menus PLN/Grid mak provizorimente subtitui hodi hein to inversor ativa fila fali. 
Mode Standby utiliza liu liu iha aparellu komputador hodi salva dadus no halo'ot "save" molok taka komputador iha tempu ahi mate. Ativu mode kalan ou loron presiza desativu mode standby, maibe Ativu mode standby tenser ativu mos ho mode kalan hamutuk atu nune'e inversor prontu ona fornece enerjia bainhira ahi/eletrisidade husi PLN/Grid mate.

Karik artikel ida ne'e interesante bele aplika iha ita boot sira nia uma no iha ideas konstrutivu ruma hodi hadia artikel ida ne'e, bele haruka imi nia opiniaun direta mai hau nia dirasaun Email.


Artikel seluk tan klik iha pajina ELETRISIDADE 

Minggu, 05 Februari 2017

Dokumentasaun Koperativa Hamahon 2016

Hetan suporta aimoruk husi CROP Munisipiu Manufahi 

Durante halao atividade iha tinan 2016, hetan suporta husi CROP Munisipiu Manufahi, Agrikultur Postu Administrasaun Alas mak hanesan tanki sprayer, fini pateka, aimoruk rega dut ka pestisida, fila rai ho trator. 

Sasan hirak ne'e suporta ba Grupu Uma Rai hodi halao atividade kuda pateka no lori benefisiu ba ema nain sanulu ho rezultadu atividade $ 600 +

Rabu, 18 Januari 2017

Buka hatene rekomendasaun korenti elektrisidade molok monta metru kWh tuir kbi'it ekonomia

A. kWh meter Dijital ~ B. kWh meter Analog

Maluk sira karik ita presiza hatene Amper hira mak necesaria disponivel iha metru kWh hodi fornece ba ita nia sasan eletronika no gastus durante fulan ida hodi sukat ho ita nia kondisaun ekonomia?  Kontinua le'e esplikasaun tuir mai!!!

Aparellu 'device' ou sasan eletronika hotu mak ita sosa, mai kedas ho plaka ki'ik ou autokolante hakerek ninia potencia. Valor ne'e jeralmente expresa ka fo sai ho parametru watts (W) ka iha kilowatt (kW). Kilowatts ida (1 kW) hanesan watts rehun ida (1000 Watts) koresponde aproxima ho kilovolt ampere ida (1kVA), nune'e P(W)=V(Volt).I(Ampere).

Enerjia konsumu 'energy consumption' expresa iha kilowatts horas (kWh). Medida ka parametru ida ne'e koresponde potencia dala 'times' ho utilizasun tempu, E(kWh)=P(W) x t(h). Nune'e, 1kWh koresponde kuantidade enerjia ne'ebe presiza ka necesaria hodi sustenta aparellu ida ho ninia potencia 1000 Watts durante periodu horas ida. Enerjia ida (1 kWh) hanesan kiloJoules rehun tolu resin atus nen  (3600kJ).

kWh mak parametru enerjia, no kw mak parametru potencia 'Power'.


Aparellu eletronika ne'ebe utiliza hodi konta valor konsumu enerjia eletrisidade hanaran prepagu kWh ka metru kWh ho tipu rua; analog no dijital. Metru kWh ne'e monta iha kada konsumidores sira, ho voltajen konstan 'constant', maibe korenti ka ampere (A) limite tuir ida~ida nia necesidade. Aparellu limiti korenti eletrisidade hanaran MCB 'miniature circuit breaker' ho espesifikasaun 2 Amp, 4 amp, 6 amp.

Konsumu eletricidade variadade ho funsaun hanesan:
  • Potencia aparellu instaladu hotu~hotu,
  • Durasaun horas utiliza aparellu
    • Durasaun operasional depende mos klima tamba afeta akecimentu ou rekizitus 'requirements' jeladeira, konjelador 'freezer' ou AC (ar kondicionadu) 
  • Kuantidade ema utiliza aparellu.
Ezemplu kalkula aparellu eletronika nia horas operasaun iha loron ida, hanesan; jeladeira 50 watts ho durasaun 15 horas, panela fos 'rice cooker' 250 watts ho durasaun 4 horasAmpolas 6 x 25 watts = 150 watts ho durasaun 12 horas no aparellu adicional 100 watts ho durasaun 2 horas. Ho dadus hirak ne'e hatudu loron ida konsumu enerjia 3750 Wh ka 3.75 kWh. Se 1 kWh folin $ 0.12 cent, loron ida gastus $ 0.45 cent. Nune fulan ida (loron 28) total gastus hetan $ 12.60 cent.

Bainhira aparellu hotu funsiona, sei aproxima Potencia maximu 550 watt. Nune'e korenti  eletricidade ho voltajen 220 Volt sei hetan 2.5 Ampere. Hare'e ba MCB nia espesifikasaun disponivel iha merkadu,  rekomenda instala 4 ampere hodi fornece total korenti maximu 2.5 Ampere nune potencia aparellu lakauza MCB nakfila 'tripping'

Ida nemak esplikasaun badak maske la perfeitu maibe espera bele sai hanesan referensia hodi kalkula tuir ita nia presiza no kbi'it.
Artikel seluk tan bele klik iha pajina ELETRISIDADE


================================
Reff:
http://www.instalasilistrikrumah.com/daya-listrik-pln-1300watt-atau-1300va/
http://reefiah.com/uploadsall/pdfs/779059106.pdf
http://cabeceirasdebasto.pt/6501
http://servicekulkasdenpasar.com/article/tips-hemat-listrik-pada-kulkas-kulkas-1-pintu-berapa-watt/