Kamis, 22 Februari 2018

Atreladu motor - Double Wheels Motorcycle Trailer "Motor Ciklu"


Moris nudar ema agrikultura, prepara kondisaun nudar faze importante, liu liu seguranca plantasaun, iha toos ka natar atu labele hetan estragus husi balada. Moris dook husi cidade laiha opsaun seluk selae mak asegura ho lutu tradicional. 
Oinsa rekolya lutu rin? momentu ne'e mak hahu filozofia: Lalin direita lutu rin ladun efetivu, tula ho kareta ladun eficiente no ekonomiku. Aproveita motor vixion agora dadauk iha uma, inventa atreladu ho roda rua hodi ajuda netik servicu lalin lutu rin, nudar solusaun. Ida nemak razaun fundamental inventa atreladu ida ne'e, maibe aplikasaun atreladu bele uza hodi tula sasan seluk tan.

Procedimentu oinsa inventa atreladu ida nee sei limite no foka deit konaba ninia karakteristiku; Dirasaun, centru todan no estabilizador, ne'ebe suporta no mantein motor nia posisaun labele halis ka monu no nakdokar tamba hetan afeta movimentu husi atreladu. 

Dirasaun hola parte iha eixu grafiku Y,X1'2 no Z. Eixu grafiku Y utiliza hodi haktuir ba sorin karuk ou los. X1 funciona wainhira motor halis, X2 funciona momentu roda sorin atreladu halis iha rai kuak ou rai klean  no eixu grafiku  Z ondas tuir rai klean ka subida.
Centru todan naha entre atreladu no motor 80%:20%. Intensaun hodi  estabiliza atreladu liu husi gravidade. 
Estabilizador kombina ho mola dada "spring pull",  ninia funsaun hodi rasta konektador fila hikas ba'a posisaun ini'iciu wainhira atreladu ou motor halis nomos prevene motor labele nakdokar.

Ida ne'e mak modelu atreladu simples, hanesan informasaun ida hodi inspira sira ne'ebe hakarak utiliza motor hodi tula naha barak liu tan, liu liu iha cidade bele uza tula sasan negociu nian ba merkadu ou bele mos faan sasan tuir dalan. 
Imajen

Konteudu seluk tan bele hare'e iha pajina Ebenezer Workshop "Maun de obra"


External Link
http://zijiapin.me/single-wheel-trailer-plans/gorgeous-inspiration-single-wheel-trailer-plans-9-single-wheel-motorcycle-trailers-on-tiny-home/
http://www.texelent.com/html/drag_history.htm
http://motorcyclecolorado.com/blog/motorcycle-touring-with-a-trailer/
http://www.rhuss.cncfamily.com/MotorcycleTrailer.htm

Senin, 29 Januari 2018

Silica ou SILIKA


Introdusaun
Silikon dioksida konhesidu nudar silika "Latina: Silex" mak kompostu kimika ida nudar oksida husi silikon ho formula kimika SiO2. kompostu kimika ida ne'e konnesidu hori uluk ona. Dalabarak silika komum deskoberta iha natureza hanesan kuarsa (parte/tipu balun husi fatuk akik "agate stone") nomos organismu moris oioin. Parte barak iha Mundu, silika konstituenti prinsipal husi rai~henek no balun soluvel iha be'e.

Jeralmente silika iha tipu tolu (1) Suspensus, (2) Reativu :bele reajen ho proodutus kimikus nene bele analiza iha laboratoriu no nia bele hasai ho trokador aniaun "anion exchanger", (3) Non~reativu : labele reajen ho produtus kimikus nune laposivel analiza iha lab no aniaun trokador mos la posivel hasai.  maibe ho presaun no temperatura aas non~reativu/kolloidal silika konverte aan ba reativu silika.


Impaktu Silika ba Kaldeira "Boiler"

Silika nunka hasai kompletu iha planta demineralizasaun "DM Plant", sei iha prezensa ho konsentrasaun ida menus ka kiik tebes. Bainhira iska bee DM ne'e ba tambor kaldeira "Boiler Drum", silika ninia konsentrasaun hetok amenta bebeik. Bainhira akumulasaun amenta to atinji limitasaun ne'ebe ita la desezu, presiza tratamentu eksternu hanesan kria kondisaun ho fosfatu "phosphate" no Soe~Tun bee balun "Blowdown".  Se abandona tratamentu sei afeta percipitasaun hodi fo impaktu korosaun no efisiensia tranferensia manas "heat transfer" iha kaldeira, liu liu kaldeira balun ne'ebe uza kombustivel konserteza la efetivu no efisien. Percipitasaun akontese tamba temperatura amenta, normalmente solidus silika ne'ebe soluvel iha be'e nakfilak hikas ba insoluvel "haketak aan husi be'e. Ezemplu: karbonatu kalciu, sulfatu kalciu, silika kalciu kauza percipitasaun iha kaldeira no refrijerasaun makina.


Procedementu Analiza Silika HR
Uza instrumentu Metru Kolor DR 900 ne'ebe iha kapasidade akurasaun hodi analiza parametru ho nia limitasaun. Tamba ne'e wainhira mosu eru ruma momentu halao analiza, presiza mistura sampel be'e analiza ho be tratadu "treated water"  ho rasio 1:10 nia rezultadu sei vezes fila fali ho valor 10, no wainhira ho rasio 1:20 nia rezultadu sei vezes fila fali ho valor 20
Detallu procedementu silica HR bele hare'e liu husi link Vizualizasaun , wainhira le'e nain sira hetan licensa privacidade  ho enderecu email ne'ebe konfirma husi hakerek nain Blog ida ne'e. 

Konteudu seluk tan bele hare'e iha pajina KUALIDADE BEE


https://en.wikipedia.org/wiki/Quartz
https://en.wikipedia.org/wiki/Silicon_dioxide

Jumat, 05 Januari 2018

Ai dik-Erythrina variegata-Dadap Ayam

Ai dik-Erythrina variegata-Dadap Ayam 

Ai dik  nudar ai horis husi suku Fabaceae, baibain uza hanesan mahon, dikin nurak bele sai hahan bodik ema ka balada, no otan hodi tidin sai lutu-moris tamba bele aguenta ho bailoro naruk, nune'e ai dik serve moris iha teritoriu ho iklima tropikal. Ai ida ne'e bele moris iha rai bokon ou raihenek. 

Kompostu oin hira ita bele hetan iha ai dik mak henesan Alkaloid hanesan pipaforin, Erisodin, Erisovin, Erithrin, no glikose cianetu. Konteudu balun kategoria hanesan beneno, tamba ne'e wainhira atu konsumu presiza hatene didiak parte ne'ebe bele uza no dosis labele forte liu.

Utiliza
  1. Dik tahan dikin nono hemu bele habarak susuben inan nian
  2. Dik tahan dikin no funan nono hemu bele hadiak liu tan fulan mai inan feton sira,
  3. Kulit no tahan nono durante 15 menutu, hemu hanesan aimoruk:
    • Isin manas, Demam
    • I'is sae, Asma
    • Hatasak mear maran 
    • Kabun moras, diareia
    • sintina dook ra'an , disentria
    • Sintina besik kahur ho ra'an
  4. Fai dik tahan amenta ho be'e itoan bele uza hodi kompres:
    • Moras kulit
    • Labarik ne'ebe toba susar, ho maneira taka iha ulun ren sorin sorin
    • hamanas liu deit iha ahi, taka hodi hatun moras rematika,
  5. Dik fuan dulas uut, bele uza hodi kompres iha kanek ne'ebe hetan tata husi ular/samea
  6. Nia otan nurak fai halo rahun uut/dodok depois sikat iha nehan kuak, bele halakon moras iha nehan
  7. Hanesan iha pontu primeiru, amenta tan dut manlain nia abut bele kura mi'i fatuk
  8. Hanesan iha pontu primeiru, amenta tan banin be'en bele halakon lumbringa, 
obrigado
Konteudu seluk tan bele hare'e iha Pajina Aimoruk Timor

=========


Link Externu
https://id.wikipedia.org/wiki/Dadap 
http://tanamanobatq.blogspot.com/2015/02/manfaat-dan-khasiat-dadap-ayam-bagi-kesehatan.html

Minggu, 31 Desember 2017

MODE KONROLA MAKINA NO GERADORES



Loron ba loron no futuru necessidade potencia enerjia eletricidade amenta bebeik, tamba ne'e mak importante iha posibilidade hodi instala Power Plant foun bodik grid "Linya Elektricidade 150 kV" ne'ebe eziste nune'e bele parallelu ho Power Plant seluk.

Failansu husi load sharing entre jerador ida ho jerador seluk bele afeita total blackout, ne'e sei hola parte iha failancu fahe naha Active no Reactive. Se akontece failancu relay bele trip hodi salva jerador nune'e labele hetan estragus.

Load sharing (fahe naha) tenser hanesan entre jerador rua ou liu tan mak konekta bodik bus "Linya elektricidade paralelu" hanesan. Se iha diferencia itoan deit ho voltajen, jerador ida ne'ebe voltajen a'as sei fornece hikas bodik jerador mak ho voltajen ki'ik. Diferencia voltajen iha bus kauza korenti reactive a'as tamba impedancia iha bus bar tun liu ou menus liu.

Iha mode kontrola oioin bodik makina no jeradores. Mode kontrola mak uza, hili tuir operasaun nia presiza mak prepara. Mode kontrola balun bele uza deit bainhira halao operasaun iha island mode no balun bainhira halao operasaun iha grid mode. Active load sharing kontrola husi kontrolador makina no reactive load sharing husi kontrolador jerador. 

Kontrolador makina ho jerador hanaran Generating Set Control ne'ebe bele ajusta ho mode manual no auto. 


1. Mode Kontrolador Makina (Engine Control Modes)

Iha mode subkontrola oin tolu prezenta bodik kontrolador velocidade (Speed Controller) ne'ebe kliente ABB uza liu. Mode kontrola mak uza sei hili separadu tuir idaidak nia situasaun.
Ezemplu, wainhira makina lao iha sistema paralelu, bele mos necessariu atu makina ida lao ho speed droop no seluk iha isochronous mode. Kontrolador makina kontrola fornecementu mina kombustivel bodik makina.

1.1 Speed droop  

Iha kontrola speed droop mode velocidade sei menus tun husi percentajen ida bainhira jerador hetan load husi zero to max. Ne'e providencia (provide) pontu servicu stavel bodik kada load (naha) iha kazu husi operasaun paralelu.


Speed droop reduz velocidade referencia governor haktuir naha amenta (load increases). Principiu husi Speed droop uza husi kontrola makina hotu hotu nudar load sharing baziku ida. Wainhira halao operasaun iha paralelu, makina balun fahe sira naha ho dalan hatuun referencia velocidade internal proporcional hodi hasae naha makina seluk. Speed control ajustadu hodi approxima speed droop 5% husi output governor.


Iha sistema ho speed drop nudar metodu load sharing primariu (main), necessariu tebes atu ativu naha transfere bodik jerador ne'ebe foin konekta paralelu hodi atinji naha hanesan (uniform) ho jeradores hotu. Konekta jerador paraleleu ho sistema speed drop , Generating set control iha posisaun manual, engine control iha posisaun speed drop, generating control iha posisaun voltage drop, mode synchronizer iha manual depois ativu sinkroniza makina iha posisaun start hodi ajusta frekuencia no voltaen jerador husi panel sinkronizasaun to uniforma ho linya busbar direitamente hanehan breaker close iha panel sinkronizasaun.
Molok diskonekta jerador, tenki koresponde ho unloaded (hamenus naha). 

Amenta naha no hamenus naha normalmente automatika performa husi power management system. power management system, konyesidu nudar controlling system (sistema kontrola)jeralmente koreta frekuencia atu elimina kompensadu speed droop, ne'ebe proporcional bodik sistema naha. Power management system performa naha ekilivriu no koresaun frekuencia liu husi ajusta referencia velocidade (speed) makina ida idak. Kontrola sistema tenser labele performa ajustamentu ho intervalu badak ou lais liu husi responde sistema kontrolu. Tamba ne'e, atu atinji load sharing ida kapas liu, importante kontrola ho maneira ida adekuadu.
Se power management system kontinua performa balansu naha no koreksaun bodik frekuencia, tenser inklui karakteristikas tui mai:
  • Tempu entre puls tenser prolonga sufficienti. Depois koreksaun ida bele han tempu 30 segundus molok ajustamentu aktual atinji 95% husi mudansa pontu fixu. Sistema kontrola sei hein maisoumenus 10 -20 segundus molok ajusta puls foun tan.
  • Posibilidade bodik diferensia fahe naha "uneven load" minimu  +/- 2% husi potencia nominal no frekuencia minimum +/- 1%. Signifika, se operasaun frekuencia iha 50 Hz, tolera frekuencia minimu 49.5 no maximu 50.5 Hz.
1.2 True kW Control

True kW control uza especifiku bodik grupu jeradores paralelu. Wainhira paralelu ho grid entre power plant rua ou liu,  power plant balun ajusta iha True kW control no power plant seluk desativa kW control hodi ajusta iha  mode auto ou manual husi Generating Set Control. Iha mode True kW control, control loop nudar true load control loop . Referencia naha sempre limite ho nivel baze naha kW. Se imput mode  husi speed drop ou isocronous mode sharing, naha referencia  sei sai naha primeiru jerador no nivel ida ne'e naha sei amenta bodik referencia kW haktuir valor predefinidu. 
Jerador ne'ebe halao operasaun iha kW mode, presiza ativa uluk "enable" molok sinkroniza iha busbar hodi prevene reverse power. Jerador ho mode kW, referencia velocidade interna kalkula konstante no atualizadu hodi koresponde nivel naha hanesan iha speed drop no mode fahe naha.
Iha mode kW, wainhira mosu ou akontece enable override power management system (woodward) sei nakfilak husi mode kW sai hikas speed drop momentu frekuency iha grid liu husi trip limite definidu tantu a'as ou baixu, maibe se alarma refere hetan rekonyece husi operador atraves monitorizasaun, power management system sei nakfilak husi speed drop sai hikas kW mode nune'e bele salva breaker labele open ho pertubrasaun frekuencia, maibe durasaun rekonyece labele liu husi segundus lima.
Generating Set Control iha posisaun auto atu hasae ou hatun naha liu husi genset active power set point, posisaun manual liu husi speed drop ho increase ou decrease fuel. Operasaun iha mode manual, wainhira responde enable overide ho frekuencia a'as jerador amenta tan naha depois mak husik fila fali, Iha mode Auto wainhira frekuencia a'as direitamente husik naha.

1.3 Isochronous Load Sharing

Wainhira operasaun iha  isochronous mode fahe naha, speed ou velocidade sei regula tuir referencia velocidade, latuir husi nivel naha iha sistema. Ohin loron, power plant foun komunikasaun fahe naha iha mode isochronous liu ona husi bus CAN. CAN konyecidu nudar Rediservicu area komunikasaun "communication area network". Makina hotu hotu interligadu ho LS-CAN, konyecidu nudar fahe naha CAN. Naha relativa husi makina ida monitoriza fali husi makina seluk mak konekta iha systema, kalkuladu naha sistema relativa. Kada unidade kompara nia naha relativa rasik ho naha relativa iha sistema no polariza nia referencia velocidade to'o naha iha sistema busbar hanesan. Naha relativa kalkula bazeia tuir naha jerador.
Fahe naha Isochronous normalmente uza deit wainhira power plant halao operasaun iha mode island. Frekuencia nafatin, laos depende naha. 
Sistema transfere ba'a mode fahe naha  Isochronous husi  mode kontrola loke breaker cirkuitu, mode kontrola speed droop ou mode true kW control se iha enable kontrola Isochronous no status breaker jerador true no komunikasaun LS-CAN saudavel.
Wainhira makina foun adicionadu ba'a sistema, sempre karega neneik iha rediservicu fahe naha uza load sharing ramp. Hanesan mos wainhira makina ida husik naha husi sistema.

2. Mode kontrola jerador (Generator Control Modes)

Ohin loron regulador voltajen automatiku avansado iha mos funsaun seluk husi regulasaun voltajen, bazeia ba'a varius koneksaun,



ABB Unitrol AVR


2.1 Voltage Droop Compensation
Iha mode voltage drop normal, voltajen jerador sei tun wainhira amenta korrente reactive. voltage drop hanesan ho speed drop iha parte makina. Nia diferencia mak iha speed droop reduz frekuencia enkuantu voltage droop reduz voltajen. Kompensasaun droop voltajen ou VDC fahe potencia reactive entre jerador paralelu liu husi bus RS485 entre ragulador voltajen automatika ou AVR. VDC uza protokolu komunikasaun ida propriu especifikadu bodik Unitrol. Wainhira uza VDC, AVR hotu hotu sei halao operasaun iha mode auto. Regulador fahe sira valor liu usi bus RS485 no regulador  seluk uza informasaun ida ne'e hodi kalkula pontu ajusta MVAR media  "average" komum no kompensadu efeitu husi voltage droop nune'e nivel voltajen iha bus bar sei mantein iha purcentu 100. VDC normalmente uza deit iha operasaun mode island. Voltajen konstante, laos dependenti naha.

2.2 Power Factor Control

Mode kontrola power factor mantein potencia jerador iha nivel ajustamentu wainhira paralelu ho grid. AVR kalkula power factor jerador uza sensor voltagen output no kuantidade atual. Depois AVR sei ajusta korente excitation hodi mantein power factor iha pontu ajustamentu. Pontu ajustamentu power factor entre 0.6 lags no 0.6 lead.
Mode kontrola power factor uza iha paralelu ho grid. wainhira uza mode true PF, grid tenser  stavel suficienti hodi mantein voltajen nominal, tamba jerador laativu suporta voltajen. 
AVR ho tipu unitrol, iha PID control algorithm hodi kontrola power factor. 
Mode PF  ho PID control algorithm

2.3 Reactive Load Sharing


Reactive Droop Compensation nudar karakteristika ida bodik droop load sharing iha operasaun jerador paralelu. Iha RDC, parte reactive husi naha jerador kalkula ho regulador uza sentidu voltajen output jerador no kuantidade korente. Depois regulador sei modifika tuir pontu ajusta regulasaun voltajen. Se iha fator potencia unitariu, sei laiha kuaze alterasaun ruma iha voltajen output jerador. Se iha naha inductive voltajen output jerador sei tu'un no se iha naha capacitive, voltajen output jerador sei amenta.

Rabu, 06 Desember 2017

Dureza ~ HARDNESS



Bainhira be'e pasa kona fatuk ahu (pedra calcaria), level ions hosi Ca2+, Mg2+, no HCO3– nia prezensa iha be'e bele amenta maka'as no halo be'e klasifikadu nudar be'e toos (solidez). termus ne,e rezulta hosi faktus nebe ions calcium no magnesium iha be kombina ho sabaun molekul, halo nia sai toos hodi hetan nafurin no produs CO2 asidu.

Bainhira kontaminasaun Hardness iha be'e liu husi limitasaun maka sei afeta ba'a Reversa Osmoze sai intupidu no halo depositu no scale iha Kaldeira/Boiler. Iha faze depositu ou scale sei hamosu feruzen/korosaun no hamenus efesiensia transferensia termika "heat transfer" nune gastu mina kombustivel, superakesimentu "overheating" hodi estraga material sai nakfera. TDS (Total depositu solidu) porposional ho kondutividade. 

Total hardness kompostu husi Calcium no magnesium, Iha mg/L hanesan parametru ppm (part per million) nudar calcium carbonate, CaCO3. Dureza sei elimina ou hamenus iha Sistema Tratamentu Be'e ho Softener, no iha Kaldeira presiza halo tratamentu ho kimika fosfatu "phosphate". Sistema seluk tan bele uza maneira destilasaun. 

Dureza ka Hardness limita iha RO entrada ou depois Softener menus husi 4< mg iha bee litru ida, no depois RO ho valor 2 ppm nudar CaCO3. Dureza iha Kaldeira limita ho zero. Atu hatene konten hardness iha be'e presiza analiza ho prosedementu lolos.

Detallu procedementu Dureza "High level total dissolved Hardness" uza titrasaun, bele hare'e liu husi link Vizualizasaun'I ou Vizualizasaun'II, wainhira le'e nain sira hetan licensa privacidade  ho enderecu email ne'ebe konfirma husi hakerek nain Blog ida ne'e. 

Konteudu seluk tan bele hare'e iha pajina KUALIDADE BEE 


========================================================

reff: http://www.vernier.com/experiments/wqv/14/total_water_hardness/
https://www.nazava.com/tds-dalam-air-minum/

pH

pH


Medidas parametru pH importante tebtebes iha agronomia, biolojia, kimika, agrikultura, siensia aihan, ambiental, tratamentu purifikasaun be'e no aplikasaun seluk tan.


pH labele konfundi ho alkalinidade. pH mak solusaun medida ida hodi sukat konsentrasaun asidu ou ion H + iha be'e. Iha kimika, pH nudar eskala numérika ida uza hodi espesifika propriedade be'e nebe kategoria asidu ou baziku. Konsentrasaun relativu hosi ions rua maka determina valor pH, ion hidrojêniu (hydrogen) H+, no mos ion hidróksidu (hydroxide) OH–. Be'e ho valor pH 7, ninia konsentrasaun hosi ion rua nee hanesan no konsidera nudar solusaun netral. Karik solusaun asidu (acidic), ions H+ nia konsentrasaun aas liu ions OH–. Solusaun bazik, konsentrasaun ions OH– as liu ions H+. Iha eskala pH hahu hosi 0 to 14, valor 0 mak asidu liu, no 14 maka baziku liu.


Bele hare konteudu seluk tan iha Pajina Kualidade Be'e



Ref:
http://www.vernier.com/experiments/wqv/2/ph/
https://en.wikipedia.org/wiki/PH